Prvih 130 godina proizvodnje i distribucije električne energije u Hrvatskoj

Na slapovima rijeke Krke započela je 28. kolovoza 1895. s radom prva javna hidroelektrana u našoj zemlji, samo tri dana nakon čuvene hidroelektrane na slapovima rijeke Niagare u SAD-u.

Spomenutog datuma prije 130 godina nastao je i prvi cjeloviti izmjenični elektroenergetski sustav na tlu Hrvatske, koji je, uz proizvodnju električne energije u Hidroelektrani Krka, obuhvatio njezin prijenos dvofaznim dalekovodom do 11 kilometara udaljenog Šibenika i njezinu distribuciju razdjelnom mrežom po Šibeniku. Začetak je to elektroprivredne djelatnosti u našoj zemlji, a 28. kolovoza je na stogodišnjicu uspostave prvog hrvatskog elektroprivrednog sustava 1995. godine odabran i kao Dan Hrvatske elektroprivrede.

Na zamisao o hidroelektrani na slapovima Buka na rijeci Krki gradskog je inženjera i vijećnika Vjekoslava plemenitog Meichsnera, gradonačelnika Šibenika Antu viteza Šupuka i njegova sina Marka Šupuka potaknula velika elektrotehnička izložba u Frankfurtu na Majni 1891., na kojoj je uspješno ostvaren prijenos električne energije izmjeničnom strujom na veliku udaljenost.

Meichsner je početkom 1893. pripremio nacrte i dokumente za izgradnju hidroelektrane, dalekovoda i razdjelne mreže u Šibeniku, čemu je prethodila “Razsuda o koncesiji vode rijeke Krke”, odnosno dopusnica za korištenje vode. S Antom Šupukom (koji je bio vlasnik vodenica u donjem dijelu Buka te je elektrana izgrađena na njegovim katastarskim česticama) utemeljio je tvrtku za “obrtnu proizvodnju munjiva”.

Prva javna hidroelektrana u Hrvatskoj, izgrađena je na Krki

Izgradnja elektrane započela je 22. ožujka 1894., a nakon samo 16 mjeseci poslala je u mrežu prve kilovatsate električne energije, što je s obzirom na tadašnje uvjete bio pravi pothvat. Da bi se ostvario prijenos električne energije od Hidroelektrane Krka do Šibenika, duž puta Lozovac – Šibenik postavljeno je u dužini od 11 kilometara 360 stupova.

Bili su drveni, s čeličnim konzolama U-profila koje su nosile staklene izolatore. Za prijenos električne energije na naponskoj razini 3000 V na svakom su stupu bile tri konzole, a na najnižoj telefonska žica za vezu između HE Krka i vile Vjekoslava Meichsnera, kojoj je tako pripala funkcija prvog dispečerskog centra.

Kako su zabilježili kroničari, oko “dvadesete ure i dvadeset časaka” 28. kolovoza 1895. “izvršila se prva proba rasvjete grada električnim svjetlom i sretno uspjela”. Upravitelj stroja Ettore Zorzenoni i Vjekoslav Meichsner obavili su sljedeći telefonski razgovor: “Strojevi rade odlično! Kako je s rasvjetom u gradu?”, viče upravitelj te dobiva odgovor: “Fantastično! Nije zakasnila!”

Zanimljivo je da se prvi manji prijenos električne energije iz HE Niagara do 43 kilometra udaljenoga grada Buffala ostvario tek u studenom 1896., a veći u Kanadu tek 1910. godine. U Šibeniku je izgrađena razdjelna mreža 3000/110 V, s dvije rasklopne stanice i šest transformatorskih stanica. Prva gradska električna rasvjeta, s 216 žarulja s bambusovim vlaknom, postavljena je pretežito na mjesta gdje su prije bili klasični petrolejski ferali, pa su tako bile osvijetljene gotovo sve gradske ulice.

U početku je najvažniji potrošač električne energije bila javna rasvjeta i Ante Šupuk sa svojim mlinicama, dok su je kućanstva zbog straha rijetko uvodila; tek je oko 1900. godine to učinilo desetak uglednijih šibenskih kućanstava. No Šibenik se ubrzo industrijalizirao te su izgrađene tvornice: u Crnici (preteča Tvornice elektroda i ferolegura), aluminija (preteča Tvornice lakih metala), tjestenine, sapuna i likera, kao i tri tiskare. Za potrebe tvornice kalcijeva karbida u neposrednoj je blizini HE Krka uskoro izgrađena HE Jaruga II, s dva trofazna generatora, koja je u pogon puštena 1. prosinca 1903., a radi i danas. HE Krka (poslije nazvana Jaruga I) radila je do 1914., kad je demontirana zbog ratnih potreba Austro-Ugarske Monarhije za bakrom, te je napajanje Šibenika električnom energijom preuzela HE Jaruga II.

Kao najstarija izmjenična hidroelektrana na ovom prostoru i sastavnica jednog od prvih cjelovitih elektroenergetskih sustava u svijetu, Hidroelektrana Krka uvrštena je na popis povijesno važnih inženjerskih iskoraka u svijetu, prema IEEE-ovu programu “Milestone”.Podsjetimo na to da je za razvoj višefaznih izmjeničnih sustava najzaslužniji bio hrvatski izumitelj Nikola Tesla, na čijim otkrićima, kao i na baštini svojih prethodnika, graditelja i vizionara, počiva i rad Hrvatske elektroprivrede.