Nevjerojatna otkrića u Hrvatskoj: Pod morem pronađeno naselje staro 7000 godina

Koji god djelić Hrvatske da se dotakne, u njemu se nalaze izvanredni sadržaji, bez obzira radi li se o prirodnim ljepotama, kulturnoj baštini, povijesnim zdanjima, gastronomskoj ponudi...

Dokaz toga su i materijalna i nematerijalna baština na UNESCO-ovim popisima zaštićene baštine, poput Dioklecijanove palače u Splitu, katedrale sv. Jakova u Šibeniku, povijesne jezgre Trogira, Staroga grada Dubrovnika, Starogradskog polja na Hvaru, Nacionalnog parka Plitvička jezera, stećaka, čipkarstva, ojkanja, klapskog pjevanja, Sinjske alke, procesije “Za Križen”, Feste sv. Vlaha, Nijemog kola, mediteranske prehrane, umijeća gradnje suhozida...

Tisućljetne tradicije

Uz sve što imamo i što već znamo, stalno se dolazi i do novih otkrića, koja potvrđuju višetisućljetne tradicije i razotkrivaju način života, vjerovanja i kulturne veze na ovim prostorima u dalekoj prošlosti. Tako su prošle jeseni arheolozi uz obalu Pašmana, između Neviđana i otočića Školjića, u moru na dubini od pet metara otkrili neolitičko nalazište iz petog tisućljeća prije Krista.

Istraživanje je provedeno u sklopu projekta Hrvatske zaklade za znanost “Potopljena neolitička nalazišta u podmorju hrvatskog dijela Jadrana”, čiji je voditelj izv. prof. dr. sc. Mate Parica s Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru. Pod morem je pronađena impresivna umjetna struktura duga više od 300 metara, a radiokarbonske analize datiraju je u vrijeme oko 4700 godina prije Krista, razdoblje kada je razina Jadrana bila oko pet metara niža nego danas.

Suhozid pod morem

Pretpostavlja se da je neolitička zajednica na tom prostoru podigla veliko naselje koristeći goleme količine kamena, makar su razlozi za gradnju naselja odvojenog od obale zasad nepoznati. Probne sonde otkrile su dio suhozida, a paralelno uz lice kamenog zida proteže se i niz gusto zabijenih drvenih pilona. To je tek manji segment složene mreže struktura koje se protežu cijelim nalazištem. Istraživači ističu da se posljednjih godina na istočnoj obali Jadrana otkriva sve više sličnih monumentalnih neolitičkih objekata. Smatra se da su ih gradile zajednice okrenute moru, vjerojatno s naglašenom ulogom pomorske trgovine.

Probno istraživanje na tom lokalitetu je završeno, ali ima potencijala za daljnje istraživanje, a premda se za ovo nalazište ne može reći da je toliko zanimljivo da bi samo zbog njega turisti pohrlili na našu obalu, nesumnjivo je, slaže se i dr. sc. Parica, zanimljivo kao dio ponude jer se iznad te velike, s površine mora vidljive konstrukcije, može proći turističkim brodom i gostima pojasniti o čemu se radi.

Terakotna glava

A vijest o nedavnom velikom arheološkom otkriću na Pelješcu prenijeli su i brojni svjetski mediji. U špilji Crno jezero iznad Ponikava, odavno poznatom arheološkom nalazištu, tijekom najnovijeg istraživanja od 23. travnja do 4. svibnja u organizaciji Arheološkog muzeja Dubrovačkih muzeja, pronađena je iznimno rijetka antička grčka kazališna maska, stara više od dvije tisuće godina.

Radi se o cjelovitoj terakotnoj glavi s prikazom grčke kazališne maske, koja je iznutra šuplja, a na vrhu ima rupicu za vješanje i izvorno je vjerojatno visjela na zidu. Maska se vjerojatno može datirati u vrijeme 4. do 3. stoljeća prije Krista, a posebno je naglašena njezina simbolika jer se grčke kazališne maske tradicionalno povezuju s Dionizom, bogom vina, plodnosti i kazališta.

Špilja Crno jezero već od ranije je poznata kao iznimno važno arheološko nalazište. Prethodna istraživanja pokazala su da je špilja tijekom tisućljeća korištena i kao ilirsko svetište, nekropola i stanište, a među ranije pronađenim predmetima bile su minijaturne grčke i lokalne posude korištene u ritualne svrhe, ulomak keramičke glave božanstva te ljudski ostaci iz različitih razdoblja.

’Zamrznuta slika’

Posebnu vrijednost ovom najnovijem otkriću daje činjenica da je predmet pronađen u iznimno dobro očuvanom stanju.

– Zahvaljujući položaju u skrivenom, intaktnom dijelu špilje, nalazi su ostali cjeloviti i gotovo u potpunosti sačuvani, skoro kao zamrznuta slika stara više od dvije tisuće godina - kaže dr. sc. Domagoj Perkić, voditelj Arheološkog muzeja Dubrovačkih muzeja.

Otkriće terakotne glave grčke kazališne maske je, osim za hrvatsku arheologiju, važno i za razumijevanje veza između grčkog svijeta i ilirskih zajednica na istočnoj obali Jadrana te pruža rijedak uvid u kulturne i vjerske dodire antičkih Grka i Ilira.

Prve asocijacije na Pelješac mnogima su izvanredna vina i malostonske kamenice, monumentalne stonske zidine, prekrasne plaže i zvuk maestrala koji šušti u stablima čempresa, ali i arheološka otkrića sve su primamljiviji dodatak turističkoj ponudi. Naravno, u špilju Crno jezero ne može se ući, ali otkriće antičke maske na indirektan način se, kaže dr. sc. Perkić, može iskoristiti pa se planira izrada suvenira, replika maske...

Sadržaj omogućio JANAF