U hotelu Dubrovnik President večeras je održana završnica izbora za najbolji obiteljski i mali hotel Adrian 2025. u sklopu Dana hrvatskog turizma. U zajedništvu s Nacionalnom udrugom obiteljskih i malih hotela te uz potporu Ministarstva turizma i sporta, Slobodna Dalmacija već dvadesetu godinu zaredom dodjeljuje ovu nagradu. Dubrovnik domaćinstvom ove značajne turističke nagrade i velikim jubilejom dodjele organizatora Slobodne Dalmacije još jednom potvrđuje status luksuzne, ali i autentične destinacije, a taj standard, rečeno je na dodjeli, najbolje njeguju mali i obiteljski hoteli.
Cilj Adriana i ujedno i odabira najboljih među najboljima nije samo poticanje ove možda i najznačajnije priče hrvatskog turizma, nego i odabrati najbolje među najboljima, one koji izgledom, ponudom i osobnim pristupom podižu ljestvicu u ovoj grani turizma, pružaju svojim gostima doživljaj drugog doma i nezadrživu želju da se vrate i dogodine tamo gdje su cijenjeni i prepoznati kao dio velike obitelji. Takvi su hoteli pokretači života malih sredina cijelu godinu, i to je ona dodatna vrijednost neke destinacije.
Žiri u sastavu Dubravka Špelić iz Ministarstva turizma, Jure Galić iz HTZ-a te direktor Slobodne Dalmacije Vinko Ursić Glavanović od 75 malih, obiteljskih i heritage hotela izabrali su deset finalista, najboljih od najboljih.
Priznanja za ulazak u finale te za dosadašnji rad dobili su Hotel Bastion, Zadar, Hotel Boškinac Novalja, Hotel Crystal, Orebić, Hotel Dunav, Ilok, Emotheo heritage hotel, Imotski, Hotel Villa Magdalena, Krapinske toplice, Heritage hotel Maškovića han, Vrana, Puteus palace heritage hotel, Pučišća, Brač, Hotel Villa Rova, Malinska te Hotel San Rocco, Brtonigla.
Najbolji od njih ponio je Adrana 2025., a to je Emotheo heritage hotel iz Imotskog.
Primajući nagradu od ministra turizma, vlasnik Emotheo heritage hotela obratio se uzvanicima.
- Zahvaljujem svima, ova nagrada nam puno znači, hvala partnerima, cijelom timu hotela i svima koji su nas doveli do nagrade, ali i svima koji su pomogli u ovom rezultatu. Ovo nam je obveza za budućnost. Mi smo fokusirani na to da napravimo sve što je u našoj mogućnosti da gost doživi drugačije iskustvo, a to je taj neki kraj, Imotski i Dalmatinska zagora, karakterističan baš po tome. Nadam se da ćemo sljedećih godina napraviti još više.
Na dodjeli su, osim vlasnika i predstavnika finalista malih i obiteljskih hotela ovogodišnjeg Adriana, bili i direktor Slobodne Dalmacije Vinko Ursić Glavanović, ministar turizma Tonči Glavina, državna tajnica u Ministarstvu turizma, gradonačelnik Splita te predstavnici Hrvatske turističke zajednice te gradskih i županijskih turističkih zajednica, uz predsjednika Udruge malih i obiteljskih hotela Šimu Klarića.
Glavna urednica Slobodne Dalmacije Sandra Lapenda Lemo dodala je kako Slobodna Dalmacija slavi veliki jubilej i dva desetljeća jedne od najljepših priča hrvatskog turizma, otkad su male hotele odlučili uzeti za primjer turizma.
- Adrian raste, a izboru se stalno pridružuju novi hoteli iz svih krajeva Hrvatske, a naš je zadatak, zadatak Slobodne Dalmacije, da pomogne u njihovoj promociji i vrijednostima koje njeguju i daruju svojim gostima, posljedično i cijelom hrvatskom turizmu.
- U dva desetljeća mnogo se toga promijenilo u turizmu, na primjer osam ministara turizma, pet premijera i vlada, a broj gostiju se udvostručio s 10 na 20 milijuna. Broj malih hotela narastao je sa 70 na više od 500, ali još su se više promijenile želje i očekivanja turista. Vlasnici malih hotela još su prije 20 godina prepoznali sve suvremene elemente razvoja turizma. Mali su hoteli potpuna suprotnost stihijskoj betonizaciji i apartmanizaciji, oni nemaju ništa s nezadovoljstvom naših gostiju zbog gužvi i nezadovoljstvom u životima lokalaca zbog situacije. Težili su oduvijek održivosti, cijenili lokalne proizvode, gastro-kulturu, arhitekturu i nudili im sve ono što i dandanas traže. Zato je svaka priča dragocjena, pa i ovaj izbor doprinosi afirmaciji i još boljim rezultatima cijelog segmenta. Cilj ostaje isti, a to je kontinuirana promocija malih i obiteljskih hotela putem medija s naglaskom na održivost i konkurentnost i zato od početka ima punu podršku Ministarstva turizma - rekao je direktor Slobodne Dalmacije Vinko Ursić Glavanović.
– Dani turizma su nam jedna od najvažnijih godišnjih konferencija i prilika da prepoznamo rezultate koje smo ostvarili, ali i da prepoznamo trendove koji nas očekuju u sljedećim godinama. Svijet oko nas se u turističkom smislu posebno brzo mijenja kao i trendovi, što je jučer bilo hit, prolazi, a nadolaze destinacije diljem svijeta i trendovi koji se događaju u turizmu mijenjaju navike putnika i turista. Moramo se i mi ubrzano mijenjati ne da bismo rasli, nego samo da bismo zadržali ovo što imamo danas. Trendove je potrebno pratiti, Europa kao najznačajnija turistička destinacija u svijetu raste ili realizira turistički promet u manjem kapacitetu nego prije, jer imamo nove zvijezde turizma, Bliski istok, obje Amerike, Aziju, a kako se razvija i ova četvrta industrijska revolucija i digitalizacija, pred nama otvara izazove kojima se moramo prilagođavati - rekao je ministar turizma Tonči Glavina.
A upravo sad je trend ono što je u mindsetu malih i obiteljskih hotela zapravo mindset oduvijek – povratak čovjeku, imenu, licu, osmijehu, usluzi i osjećaju produženog doma.
- Ono što možemo prepoznati je da, iako je došlo do promjena, novi-stari trend je vraćanje povjerenja u domaćinstvo, domaćina, nekoga tko je u destinaciji prvi kontakt s gostom. Zahvaljujući projektu Local host, a posebno kroz male i obiteljske hotele, nerijetko se mnogi putnici vraćaju zbog vas i upravo zbog toga. Postoji trend u kojem se gosti vraćaju po doživljaj bliskosti i drugog doma. Možda smo zadnjih godina to nekako zapostavili, ali vraćamo se tome jer tu možemo napraviti razliku i konkurirati. Posvećenost održivosti kao temeljne odrednice turističke budućnosti nije tu jer je to luksuz, održivost nije jeftina, duboko vjerujem da je to uvjet naše turističke opstojnosti i budućnosti i ako se tu ne mijenjamo i ne konkuriramo, sebi sužavamo prostor za rast. Rezultati koje ćemo ostvarivati u budućnosti ovise o tome koliko ćemo se brzo i snažno prilagođavati trendovima. Imamo konkurentne prednosti koje moramo zadržati i postati bolji u nekim stvarima, poput cjenovne konkurentnosti - dodao je ministar Glavina, nekoliko puta naglasivši kako je ono na čemu je sad fokus u ljetnim mjesecima cjenovna konkurentnost. Drugim riječima, preskupi smo. Prvi put turistički rast nije generiran u dva ljetna mjeseca otkad se rast prati, već su to predsezona i posezona, kad gosti puno više putuju i ne samo zbog visokih ljetnih cijena kod nas, ali i na cijelom Mediteranu.
- Realno nam ne treba veći broj gostiju ljeti, ali ne treba nam ni manji, a putnici danas biraju, što zbog klimatskih promjena, što zbog toga jer ne žele boraviti u gužvama, a i cijene su tad najviše. Najmanji interesantan mjesec za putovanja je prema istraživanju srpanj, tu se treba potruditi u cjenovnom smislu. Europa postaje manje atraktivna, a mi smo mala zemlja, u turističkom smislu velika i moramo se prilagođavati tržištu i trendovima. U ovom trenu smo zemlja koja predstavlja i vodi trendove, a ne slijedi ih - zaključio je ministar Glavina.
Nagrada Adrian definitivno je jedna od najljepših turističkih priča, složili su se sudionici dodjele, jer stvara jednu lijepu, fino pobrušenu viziju turizma s kojom se može i treba ponositi u svijetu. Poštovanje prostora oko nas, krajolika, prirode, kulturne baštine, gosta i domaćina jednako su važni i nama kao turističkoj zemlji najvažnije stvari na svijetu. Glavina je dodao i kako nijedan mali hotel nikad nije degradirao ni lokalnu zajednicu ni prostor oko sebe, za razliku od megalomanskih betonskih grdosija s ogromnim kapacitetima koji uvijek idu na kvantitetu umjesto na kvalitetu, za razliku od malih, obiteljskih i heritage hotela, te kako Ministarstvo aktivno sudjeluje i u mijenjanju prostornih regulativa, sa stavom, štiteći prostor, kulturnu i prirodnu baštinu te život lokalnog čovjeka koji danas sve glasnije stenje pod teretom brzine, trendova i megalomanskih projekata.
Nagrada Adrian 2025. našla se u rukama samo jednog, a deset je malih i obiteljskih hotela bilo među finalistima. U ovogodišnjoj konkurenciji bilo je čak 75 hotela iz cijele Hrvatske, a osim malih i obiteljskih, bili su uključeni i oni koji nose oznaku baštine. Od svih prijavljenih deset finalista predstavljeno je kao oni koji su primjer predanosti.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....