Nijedan automobil u povijesti nije postigao uspjeh kakav je ostvarila Toyota Corolla. U 60 godina prodana je u više od 57 milijuna primjeraka, a pred njom su, po svemu sudeći, još mnoge uspješne godine. Od predstavljanja prvog modela 1966. godine, nijedan drugi automobil nije nosio ime modela na tolikom broju prodanih vozila kao Corolla, čime je zaslužila titulu „najprodavanijeg automobila na svijetu”. Taj izniman uspjeh, koji se ostvarivao iz generacije u generaciju, obuhvaća velik izbor različitih tipova vozila prilagođenih raznolikim ukusima i željama kupaca diljem svijeta – od obiteljskih limuzina i hatchbacka do sportskih kupea i karavana.
Trajni uspjeh Corolle temelji se na načelima kojima se Toyota vodila pri stvaranju izvornog modela 1966. godine. Vizija je tada bila ponuditi kvalitetan i svestran automobil po pristupačnoj cijeni. Danas, 12 generacija poslije, Corolla je i dalje vjerna tim vrijednostima, neprestano se prilagođavajući promjenama kako bi zadržala svoje mjesto u samom središtu automobilskog tržišta.
Početak priče o Corolli
Početkom 1960-ih Japan je doživljavao gospodarski procvat. Bilo je to razdoblje obnove, inovacija i novog blagostanja. Stanovništvo je premašilo 100 milijuna, a društvo je postajalo sve ambicioznije i otvorenije novim idejama i proizvodima. Gradovi su se širili, a s njima su nastajala nova predgrađa, zbog čega je posjedovanje automobila za mnoge postajalo i poželjno i nužno. Toyota je uočila priliku za razvoj nove vrste automobila – vozila koje ne bi služilo samo kao pouzdano i funkcionalno prijevozno sredstvo, već bi bilo udobno, ugodno za vožnju, tehnološki napredno, bogato opremljeno i moderno. Taj revolucionarni model bila je Corolla, savršen primjer trajnog Toyotina načela da kupcima ponudi pravi automobil, na pravome mjestu i u pravo vrijeme.
Toyota je svoju predanost novom modelu pokazala izgradnjom namjenske tvornice Takaoka u gradu Toyota Cityju. Primjenjivani su strogi postupci kontrole kvalitete, a svaki je automobil u svakoj fazi montaže morao ostvariti rezultat bolji od referentnog prosjeka. Projekt je vodio glavni inženjer Tatsuo Hasegawa, koji se pobrinuo da se Toyotina vizija ostvari. Tako su stvoreni temelji za nastanak Corolle i početak jedne automobilske legende.
Prva generacija: 1966. – 1970.
Izvorna Corolla zamišljena je kao „automobil za široke mase”, no ponudila je znatno više od onoga na što su kupci tada bili naviknuti. Razvoj je započeo prema prvotnom konceptu iz 1962. godine, a automobil je predstavljen na Tokijskom salonu automobila 1966. te je u studenome iste godine krenula njegova prodaja u Japanu i proizvodnja u novoj tvornici. Ime je nadahnuto riječju koja označava vjenčić cvjetnih latica, koji se često smatra najljepšim dijelom cvijeta. Pri predstavljanju je početnu ponudu činila limuzina s dvoja vrata, opremljena motorom obujma 1,1 litre i snage 60 DIN KS. Toyota je 1967. proširila ponudu limuzinom s četvero vrata i karavanom. Godine 1968. pridružio im se sportski kupe Corolla Sprinter s kosim stražnjim dijelom.
Među inovativnim značajkama bili su ručni mjenjač s četiri stupnja prijenosa i ručicom smještenom na podu – novost za japanski automobil – disk-kočnice, sportska sjedala, sigurnosni pojasevi s više točaka pričvršćenja i brisači s dvije brzine. Toyota je već tada imala ambicije izvoziti Corollu, što se odrazilo i na njezin moderan dizajn s krovnom linijom u stilu fastbacka i zaobljenim površinama. U samo tri godine Corolla je postala najprodavaniji automobil u Japanu.
Druga generacija: 1970. – 1974.
Japansko automobilsko tržište snažno je raslo kada je Toyota 1970. predstavila drugu generaciju Corolle. Predstavljanje se poklopilo s važnom prekretnicom – milijun prodanih primjeraka od lansiranja modela. Nova generacija pokazala je Toyotinu filozofiju kontinuiranog poboljšanja Kaizen, s naglaskom na unapređenje sigurnosti, udobnosti i praktičnosti. Ponuda je proširena kupeom s dvoja vrata, kao i prvim sportskim modelom – modelom Levin s punom fastback siluetom. Naziv Levin označava bljesak munje, a pokretao ga je motor obujma 1,6 litre s dvije bregaste osovine u glavi i snagom od 115 DIN KS.
Među značajnim novostima bili su unaprijeđeni sustav ovjesa, novi pogonski sklopovi te prednja sjedala s visokim naslonima i integriranim naslonima za glavu. Bila je to prva Corolla dostupna s AM/FM radioprijamnikom sa stereo zvukom, klimatizacijskim uređajem, peračima vjetrobranskog stakla i dječjim bravama na stražnjim vratima. Dobila je i veći spremnik goriva, obujma 45 litara, kako bi dulja putovanja bila praktičnija. Ova je generacija ostvarila velik uspjeh, s ukupno 2,4 milijuna proizvedenih primjeraka. Od 1971. Toyotin proizvodni partner Caetano sastavljao je automobile u Portugalu iz kompleta dijelova za završnu montažu (CKD).
Treća generacija: 1974. – 1979.
Corolla je tada već bila čvrsto pozicionirana u središtu automobilskog tržišta, uz godišnju prodaju na izvoznim tržištima veću od 300.000 primjeraka. S trećom generacijom Toyota je željela ponuditi „ultimativni obiteljski automobil”, pri čemu su prioriteti bili viša razina sigurnosti i udobnosti. Novi propisi o emisijama zahtijevali su razvoj novih motora, a Toyota je za svoj sustav „Toyota Total Clean System” razvila i katalizator ispušnih plinova. Bila je to prva Corolla čiji je dizajn razvijan uz ispitivanja u zračnom tunelu, što je rezultiralo aerodinamičnijom i uglastom karoserijom.
Kupci su imali više izbora nego ikada prije. Ponudu je proširio kupe bez središnjeg krovnog nosača, dok su izvedbe s tvrdim krovom i polu-fastback siluetom postale dostupne i u srednjim paketima opreme, a ne samo u najbogatijim izvedbama. Nova izvedba Liftback povezala je višenamjensku praktičnost sa sportskim karakterom.
U kabini je smanjena razina buke, a poboljšana je i zaštita od vibracija. Uvedene su centralizirane komande i podstavljene ploče s instrumentima. Bila je to i prva Corolla konstruirana s elementima pasivne sigurnosti, uključujući karoseriju koja apsorbira energiju udarca, zone gužvanja i sigurnosne pojaseve s mehanizmom za blokiranje u slučaju naglog kočenja ili sudara. Proizvodnja treće generacije premašila je 3,75 milijuna primjeraka.
Četvrta generacija: 1979. – 1983.
Na prijelazu u novo desetljeće tržište je sve više tražilo modele višeg razreda, ali je zbog međunarodne naftne krize istodobno bila iznimno važna manja potrošnja goriva. Toyota je odgovorila četvrtom generacijom Corolle, koja je donijela napredak u svim područjima, osobito u upravljivosti i pogonskim sklopovima. Bila je to prva Corolla sa zupčastim prijenosom upravljača, odnosno sustavom upravljanja sa zupčastom letvom, kao i prva koja je stražnje lisnate opruge zamijenila novim višezglobnim sustavom s spiralnim oprugama.
Također je prvi put uveden dizelski motor: jedinica obujma 1,8 litre, visoke toplinske učinkovitosti i niske potrošnje goriva, koja je ponudu proširila 1982. godine. Dizajnerski se novi model isticao elegantnim linijama, kosim prednjim dijelom i visokim stražnjim dijelom karoserije. U unutrašnjosti su korišteni kvalitetniji materijali, a praktičnost je poboljšana uvođenjem stražnjih sjedala djeljivih i preklopivih u kupeu i izvedbi Liftback.
Peta generacija: 1983. – 1987.
Peta generacija predstavljena je u svibnju 1983. s ciljem privlačenja mlađe generacije vozača, a donijela je najopsežniju promjenu modela u dotadašnjoj povijesti Corolle. Toyota je prvi put primijenila računalnu tehnologiju u oblikovanju vanjskog dizajna te razvoju pogonskih sklopova i upravljačkih sustava. Corolla je postala dostupna s prednjim pogonom, što je omogućilo bolje iskorištavanje prostora u kabini i povećanje udobnosti. Izvedbe sa stražnjim pogonom ostale su u ponudi za kupce koji su željeli sportskiji doživljaj vožnje.
Kabina je projektirana kako bi pet odraslih osoba moglo putovati udobno. Više prostora postignuto je spuštanjem poda, pomicanjem upravljača prema naprijed i ugradnjom uspravnijeg stražnjeg stakla. Na raspolaganju su bili servo-upravljač, centralno zaključavanje, električno pokretani prozori i krovni otvor.
Šesta generacija: 1987. – 1991.
Kako su kupci zahtijevali sve višu kvalitetu, šesta generacija Corolle trebala je nadmašiti očekivanja više nego bilo koja prethodna. Svaki dio automobila redizajniran je kako bi se podigla razina luksuza, udobnosti i kvalitete. Ključni elementi bili su izbor različitih karoserijskih izvedbi prilagođenih različitim profilima kupaca, performanse koje pružaju užitak u vožnji te kvaliteta koja zadovoljava sva osjetila.
Vanjski dizajn slijedio je načelo „široko i nisko”, pri čemu su ravne linije prethodnih generacija zamijenjene zaobljenijim oblikom. U unutrašnjosti su mekani velur i deblji materijali presvlaka podigli razinu udobnosti, dok su ergonomskim pristupom definirani oblik, položaj i osjećaj pri korištenju kontrola. Digitalna optimizacija karoserije smanjila je buku i vibracije, dok je ventilacijski sustav regulirao kvalitetu zraka i temperaturu u kabini. Nove značajke uključivale su upravljač podesiv po nagibu, sigurnosne pojaseve podesive po visini i lumbalnu potporu za vozača.
Opsežna ponuda obuhvaćala je limuzine, kupe, hatchback, karavan i dostavnu izvedbu. Svi modeli imali su prednji pogon, a prvi put bile su dostupne i izvedbe s pogonom na sva četiri kotača. Izbor motora bio je iznimno širok: šest benzinskih i jedan dizelski motor, snage od 64 do 145 DIN KS.
Sedma generacija: 1992. – 1995.
Toyota je sedmom generacijom nastojala dodatno učvrstiti prednosti Corolle, unaprijedivši automobil u gotovo svim područjima. Bila je veća, brža, sigurnija i tiša od prethodnih generacija, a na njezin su razvoj prvi put utjecale i prestižne karakteristike Lexusa, Toyotine luksuzne marke predstavljene 1989. godine. Timovi zaduženi za ovjes i pogonske sklopove prvi su put radili integrirano, a provedena su i posebna ispitivanja na stazi kako bi se postigle vozne karakteristike kakve preferiraju europski vozači.
Karoserija je bila zaobljenija nego ikada prije, a dizajn limuzine nadahnut je Lexusovom luksuznom limuzinom LS 400. Karoserija je sastavljena od manjeg broja panela s užim razmacima između njih, dok je unutrašnjost ponudila više prostora i skladniji izgled. Ovjes je prilagođen većim dimenzijama automobila, a promjer kotača povećan je na 14 inča. Od rujna 1994. zračni jastuk za vozača postao je dio serijske opreme, u skladu s Toyotinim nastojanjima da dodatno unaprijedi sigurnost.
Osma generacija: 1995. – 2000.
Toyota je s osmom generacijom napravila strateški zaokret. Umjesto razvoja jednog globalnog modela, počela je proizvoditi izvedbe posebno prilagođene europskom tržištu, uz izravno sudjelovanje europskih dizajnerskih timova. Ujedno je započela i puna lokalna proizvodnja Corolle u Europi, o čemu više govorimo u nastavku.
Na razvoj modela utjecala je sve veća zabrinutost zbog utjecaja na okoliš, kao i potreba za smanjenjem mase te poboljšanjem potrošnje goriva i emisijskih vrijednosti. Masa je smanjena, među ostalim, primjenom čelika visoke čvrstoće i male mase u konstrukciji automobila. Važan čimbenik bili su i troškovi vlasništva, zbog čega je Toyota pojednostavnila servisiranje i popravke. Bila je to prva Corolla koja je kao opciju nudila satelitsku navigaciju.
Deveta generacija: 2000. – 2006.
Deveta generacija označila je prekid s prošlošću i donijela automobil razvijen prema novim standardima novog tisućljeća. Europa je bila jedno od ključnih ciljnih tržišta, a vanjski dizajn razvijen je u Europi prema načelu „mladolikog i profinjenog” izgleda. Među ključnim novostima bili su nova platforma i skladan prijelaz između stakala, krovnih stupova i krova, čime je postignut premium izgled uz poboljšanu aerodinamičnost. Kvalitetu su naglašavali i detalji poput instrumenata Optitron, kakvi su se koristili i u modelima Lexusa.
Europska ponuda obuhvaćala je hatchback s troja i petero vrata, proizveden u Ujedinjenom Kraljevstvu, te limuzinu i monovolumen Corolla Verso, koji su se proizvodili u Turskoj. Razvijeno je devet pogonskih izvedbi, uključujući dizelski motor D-4D sa sustavom ubrizgavanja goriva preko zajedničkog voda (common rail) i benzinski motor 1.8 VVT-i, dostupan u sportskoj izvedbi hatchbacka T Sport.
Deseta generacija: 2007. – 2012.
Deseta generacija nosila je različita imena ovisno o tržištu. Dok se u dijelovima svijeta i dalje prodavala kao Corolla, u Japanu i Europi predstavljena je kao Auris, hatchback s troja ili petero vrata. Limuzinska izvedba zadržala je ime Corolla. Toyota je razvila koncept dizajna „iznutra prema van”, dajući prednost prostoru u unutrašnjosti. Početnu ponudu motora činili su motori VVT-i obujma 1,4 i potpuno novog 1,6 litara, dok je vrhunsku izvedbu pokretao dizelski motor 2.2 D-4D, u kombinaciji s posebno razvijenim višezglobnim stražnjim ovjesom.
Razina sigurnosti bila je viša nego ikada prije, a među novostima se isticao zračni jastuk za koljena vozača. Klimatizacijski uređaj, stražnja sjedala s mogućnošću podešavanja nagiba naslona i novi električni servo-upravljač bili su dio standardne opreme. Na pojedinim izvedbama kupci su mogli odabrati novi mjenjač s više načina rada, koji je omogućavao ručno mijenjanje stupnjeva prijenosa s s pomoću polugica na upravljaču.
Toyota je 2010. predstavila Auris Hybrid, hatchback koji je postao prvi Toyotin hibridni automobil masovno proizveden u Europi. Proizvodio se u tvornici Toyota Motor Manufacturing UK te je na samo središte europskog automobilskog tržišta donio Toyotin tihi, profinjeni i iznimno učinkovit pogonski sklop. Ujedno je postavio temelje za širenje hibridne tehnologije na čitavu Toyotinu ponudu.
Jedanaesta generacija: 2013. – 2018.
Corolla, koja se na europskom tržištu prodavala pod imenom Auris, ušla je u svoju 11. generaciju uz potpuno novi dizajn. Razvoj je bio usmjeren na poboljšanje vozne dinamike kroz optimizaciju mase i podešavanje podvozja, kako bi automobil vozaču pružio izravniji i ugodniji osjećaj u vožnji. Novi model razvijen je prvenstveno u Europi, za europske kupce, a ponuda je prvi put nakon osme generacije Corolle uključivala karavansku izvedbu Touring Sports.
Pogonsku ponudu činili su hibridni, dizelski i benzinski motori. Potrošnja goriva i emisijske vrijednosti dodatno su poboljšane optimizacijom motora, smanjenjem mase i unapređenjem aerodinamike. Nova hibridna izvedba ostvarila je vodeće vrijednosti emisije CO2 u svojoj klasi, od samo 87 g/km. Auris je stigao i na američko tržište, gdje se prodavao kao Scion iM, a poslije kao Corolla iM. Ondje je dobio izraženiji sportski karakter zahvaljujući spuštenom ovjesu i kompletnom aerodinamičkom paketu karoserije.
Dvanaesta generacija: od 2019. do danas
Dvanaesta generacija Corolle predstavljena je u izvedbama hatchback, Touring Sports i limuzina, koje su nastavile proizvodnju u Ujedinjenom Kraljevstvu i Turskoj. Izgrađena na platformi Toyota New Global Architecture (TNGA-C), Corolla je dobila niže težište i kruću karoseriju, što je znatno poboljšalo okretnost, odziv na upravljačke naredbe i udobnost vožnje.
Uvedena je i nova strategija s dva hibridna pogonska sustava, čime su kupci hatchbacka i modela Touring Sports mogli birati između hibridnih sustava obujma 1,8 i 2,0 litre, ovisno o tome žele li dati prednost maksimalnoj učinkovitosti ili višim performansama. Od samog početka prodaje ova je Corolla u Europi bila dostupna isključivo s hibridnim pogonom.
Dizajn je hatchbacku i modelu Touring Sports dao dinamičniji izgled, dok je limuzina dobila prestižniji karakter. Bila je to prva Corolla dostupna u paketu opreme GR Sport, koji je automobilu dao izraženiji sportski izgled nadahnut markom GAZOO Racing, Toyotinim međunarodnim odjelom za automobilistički sport s brojnim naslovima prvaka.
Od predstavljanja 2019. europska obitelj Corolle proširila se i na SUV model Corolla Cross.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....