Milan Nedeljković, 54-godišnji inženjer strojarstva rođen u srpskom Kruševcu, 14. svibnja 2026. preuzima kormilo BMW AG-a i postaje prvi čovjek jedne od najvažnijih svjetskih automobilskih kompanija. Njegov uspon od pripravnika u pogonu do predsjednika Uprave simboličan je za tvrtku koja se ponosi kulturom "iz vlastitih redova" i vjerom u tehničku struku, u trenutku kad se čitava autoindustrija nalazi u najdubljoj transformaciji još od pojave pokretne trake. Upravo će taj spoj proizvodnog "DNK" i strateškog razmišljanja biti presudan za budućnost BMW-a, koji ulazi u desetljeće obilježeno elektrifikacijom, softverom i žestokom globalnom konkurencijom.
Od Kruševca do Münchena
Nedeljković je rođen 1971. u Kruševcu, a sredinom osamdesetih se s obitelji preselio u Njemačku, gdje je završio srednju školu i strojarski fakultet u Bochumu. U BMW je ušao 1993. kao mladi inženjer u odjelu proizvodnje, u vrijeme kada je tvrtka još uvijek živjela u ritmu klasičnog benzinskog i dizelskog pogona, daleko od današnje električne i digitalne ere. Tijekom tri desetljeća prošao je gotovo sve ključne proizvodne funkcije – od planiranja, preko vođenja pojedinih tvornica, do upravljanja globalnom proizvodnom mrežom.
Posebno se istaknuo u vođenju proizvodnih pogona u Njemačkoj i inozemstvu, gdje je stekao reputaciju menadžera koji kombinira strogu disciplinu i inženjersku preciznost s vrlo "zemaljskim" pristupom radnicima i sindikatima. Kolege ga opisuju kao tihog, ali izuzetno zahtjevnog lidera, koji se ne boji teških odluka, ali inzistira na dijalogu i brojkama prije nego što promijeni bilo koji proces. Upravo će ga ta kombinacija operativnog iskustva i sposobnosti strateškog upravljanja kompleksnim sustavom sada gurnuti u prvi plan – na čelo grupacije koja obuhvaća BMW, Mini, Rolls-Royce i cijeli ekosustav usluga.
Kakav BMW preuzima
BMW danas zapošljava oko 154.000 ljudi širom svijeta, što ga svrstava među veće poslodavce u europskoj industriji. Tvrtka ima proizvodne i montažne pogone u više od deset zemalja, od Njemačke i Austrije do SAD-a, Kine i Južne Afrike, a prodajna mreža prisutna je u gotovo svakom većem tržištu na planetu. Uz premium automobile, BMW je sve dublje u svijetu softvera, baterija, digitalnih usluga i pretplata, što znači da se, uz tvorničke hale i robotizirane linije, paralelno grade i ogromni timovi programera, podatkovnih znanstvenika i stručnjaka za umjetnu inteligenciju.
Prosječna plaća u BMW grupi znatno je viša od prosjeka industrije, ponajprije u Njemačkoj, gdje kolektivni ugovori i jaka profitabilnost guraju ukupna godišnja primanja zaposlenika u rasponima od prosječno nekoliko tisuća eura mjesečno neto za proizvodne radnike, pa sve do višestruko većih iznosa za visoko kvalificirane stručnjake i menadžere. Uz osnovnu plaću, zaposlenici tipično dobivaju bonuse vezane za rezultate, dodatke za smjenski rad, kao i bogat paket beneficija – od mirovinskih planova do povoljnijih uvjeta za kupnju vozila. Takav sustav nagrađivanja dio je šire strategije zadržavanja kadrova u branši u kojoj potražnja za inženjerima, softverašima i baterijskim stručnjacima nadmašuje ponudu.
Plaća čovjeka na vrhu
U tom kontekstu, plaća predsjednika Uprave BMW AG-a logično je u samom vrhu europske korporativne scene. Prema javno dostupnim podacima o dotadašnjim primanjima šefova BMW-a, ukupni godišnji paket za prvog čovjeka koncerna – uključujući fiksni dio, varijabilne bonuse, nagrade u dionicama i druge beneficije – kreće se u rasponu od više milijuna eura godišnje, ovisno o rezultatima tvrtke i ispunjenju ciljeva. Za Nedeljkovića se očekuje paket u tom rangu, uz vrlo snažnu varijabilnu komponentu vezanu uz profitabilnost, povrat za dioničare i napredak u ključnim strateškim područjima poput elektrifikacije i digitalizacije vozila.
Takve brojke nisu samo znak prestiža nego i odraz razine odgovornosti: odluke predsjednika Uprave direktno utječu na investicije od više milijardi eura, sudbinu stotina tisuća radnih mjesta i pozicioniranje BMW-a u globalnoj utrci s rivalima poput Mercedesa, Audija, Tesle i kineskih električnih brendova. Ujedno se nalaze pod povećalom javnosti, regulatora i dioničara, što znači da će i svaki promašaj – od kašnjenja u tehnologiji do pogrešnog čitanja tržišnih trendova – biti vrlo skupo plaćen.
Što će mu biti glavne zadaće
Kao predsjednik Uprave, Nedeljković će imati nekoliko "frontalnih" zadataka koji će definirati njegov mandat. Prvi je održati i ojačati profitabilnost klasičnog "core" biznisa – prodaje premium automobila s motorima s unutarnjim izgaranjem i plug-in hibridima – u razdoblju kada Europa postrožuje regulaciju emisija, a dio kupaca još uvijek nije spreman potpuno prijeći na električni pogon. BMW u tome zasad stoji bolje od mnogih konkurenata, s jakim maržama u luksuznom i gornjem srednjem segmentu, ali pritisak je sve veći jer kupci istodobno očekuju i vrhunsku tehnologiju i visoku rezidualnu vrijednost, i to u uvjetima rastućih troškova sirovina i rada.
Drugi ključni zadatak je ubrzati elektrifikaciju i istovremeno je učiniti profitabilnom. BMW je među tradicionalnim proizvođačima rano ušao u električnu igru s modelom i3, ali je kasnije opreznije balansirao između klasičnih motora i baterijskih vozila, za razliku od agresivnijeg pristupa nekih konkurenata. Danas grupa širi paletu električnih modela pod oznakom "i", istovremeno razvijajući novu generaciju platformi koje će omogućiti učinkovitiju proizvodnju i veći doseg, a zadatak novog šefa bit će pretvoriti te tehnološke projekte u stabilne prihode i dugoročno održive marže.
Treći, sve važniji stup njegova mandata bit će softver i digitalne usluge. Automobil sve više postaje "računalo na kotačima", a kupci očekuju bežična ažuriranja, napredne sustave pomoći vozaču, digitalne ključeve, personalizirana sučelja i čitav niz usluga koje se plaćaju jednokratno ili kroz pretplate. BMW već gradi vlastite softverske centre i partnerstva s tehnološkim tvrtkama, no pred Nedeljkovićem je težak zadatak postizanja ravnoteže između "premium" iskustva, privatnosti podataka i želje za dodatnim prihodima iz digitalnog ekosustava.
Kako danas stoji BMW
Financijski, BMW ulazi u Nedeljkovićev mandat kao stabilna, vrlo profitabilna kompanija, ali s jasnim znakovima da "stari recept" više neće biti dovoljan. Prodaja premium modela i dalje je snažna u Europi, SAD-u i Kini, pri čemu tipično upravljanje cijenama i bogata ponuda SUV-ova i sportskih limuzina održavaju dobru zaradu po vozilu. Istodobno, ulaganja u elektrifikaciju, baterijske tvornice, istraživanje i razvoj te softverske timove dižu troškove na razine koje zahtijevaju savršeno usklađene procese i visoku disciplinu u investicijama.
Konkurencija je oštra ne samo iz tradicionalnih premium kuća, nego sve više iz Kine, gdje novi igrači u električnom segmentu kombiniraju povoljnije cijene, agresivnu tehnologiju i državnu potporu. BMW se u tom okruženju oslanja na reputaciju kvalitete, vozne dinamike i brenda, ali to više nije dovoljno – kupci sada uspoređuju aplikacije, infotainment, brzinu punjenja i cijenu kilovatsata jednako pomno kao što su nekada gledali konjske snage i kubikažu. Upravo zato će se od Nedeljkovića očekivati da očuva "dušu" BMW-a, ali istovremeno promijeni način na koji ta duša živi u elektrificiranom i digitalnom svijetu.
Izazovi za novog šefa
Najveći izazov bit će kretanje po tankoj liniji između radikalne transformacije i očuvanja kontinuiteta. S jedne strane, tržište i regulatorni pritisci guraju proizvođače u brzu elektrifikaciju, autonomnu vožnju i softverske modele poslovanja; s druge, postoje deseci tisuća radnih mjesta vezanih za klasičnu proizvodnju motora i mjenjača, kao i čitava mreža dobavljača koja ovisi o "starom" pogonu. Nedeljković će morati voditi tešku raspravu sa sindikatima, politikom i lokalnim zajednicama o restrukturiranju, prekvalifikaciji i mogućem gašenju pojedinih pogona, sve uz pokušaj da se izbjegnu radikalni rezovi koji bi nagrizli društveni ugled BMW-a.
Drugi veliki izazov je geopolitika. BMW je snažno izložen Kini – i kao tržištu, i kao proizvodnoj lokaciji – što znači da svaka eskalacija trgovinskih ili političkih tenzija između Zapada i Kine može direktno pogoditi prodaju, opskrbne lance i planove za električna vozila. Uz to, promjene u europskoj industrijskoj politici, poticajima za zelenu tranziciju i regulaciji konkurencije stvaraju dodatnu razinu neizvjesnosti, u kojoj će novi predsjednik Uprave morati balansirati između kratkoročnih pritisaka dioničara i dugoročnog položaja BMW-a kao tehnološkog lidera.
Kamo BMW ide pod Nedeljkovićem
Ono što je za sada jasno jest da BMW ne odustaje od svoje "trostruke" strategije: snažnih klasičnih modela, ubrzane elektrifikacije i sve jačeg oslanjanja na softver i usluge. Nedeljković, kao čovjek koji je duboko uronjen u proizvodne procese, vjerojatno će staviti jak naglasak na učinkovitost – optimizaciju tvornica, standardizaciju platformi i smanjivanje kompleksnosti ponude, kako bi se oslobodio prostor za ulaganja u baterije, autonomnu vožnju i digitalni kokpit. Usto će morati odlučiti koliko će BMW samostalno graditi svoje softverske kapacitete, a koliko će se oslanjati na tehnološke partnere i dobavljače.
Za kupce to bi moglo značiti jasniju segmentaciju – od "klasičnih" modela s naglašenom voznom dinamikom do futurističkih, visokotehnoloških električnih vozila, pri čemu će svaki model nuditi bogat paket digitalnih funkcija i personalizacije. Za zaposlenike, to znači godine prilagodbe, dodatnih edukacija i promjena u strukturi poslova, ali i perspektivu rada u kompaniji koja je dovoljno velika i financijski snažna da si može priuštiti ulaganja u nove tehnologije. A za samog Milana Nedeljkovića, ovo je trenutak u kojem jedan dječak iz Kruševca, koji je osamdesetih godina došao u Njemačku, preuzima odgovornost za budućnost jedne od najslavnijih automobilskih oznaka na svijetu – i dobiva priliku da upiše svoje ime u povijest industrije koja se upravo pred našim očima iz temelja mijenja.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....