Plan Europske unije da od 2035. zabrani prodaju novih automobila s motorima na unutarnje izgaranje našao se u ozbiljnoj krizi. Nakon snažnog pritiska automobilskih proizvođača, Europska komisija predložila je ublažavanje plana – umjesto potpune zabrane, nova pravila trebala bi dopustiti da do 10 posto novih vozila i dalje koristi klasične motore ili plug-in hibridne sustave.
Ova promjena veliki je zaokret u europskoj klimatskoj politici i, kako mnogi analitičari kažu, simboličan poraz u borbi protiv globalnog zatopljenja. Ipak, predsjednica Komisije Ursula von der Leyen poručila je da Europa i dalje ostaje "na čelu svjetske čiste tranzicije".
Popust industriji koja gubi dah
Novi prijedlog dolazi u trenutku povećanog pritiska na europsku autoindustriju, koja se suočava s visokim troškovima energije, carinama na izvoz u SAD i sve žešćom konkurencijom iz Kine.
Dok su prije nekoliko godina europski proizvođači s optimizmom gledali na eru elektrifikacije, danas sve češće upozoravaju na usporenu potražnju i nedovoljnu infrastrukturu za punjenje električnih vozila.
"Od 2035. proizvođači će morati smanjiti emisije ispušnih plinova za 90%, a preostalih 10% moći će kompenzirati korištenjem niskougljičnog čelika, e-goriva ili biogoriva", navodi se u priopćenju Europske komisije. Taj kompromis, tvrde Bruxelles i industrija, trebao bi omogućiti "vremenski most" koji bi očuvao europska radna mjesta i konkurentnost.
Povratak benzina kroz stražnja vrata
Manfred Weber, predsjednik Europske pučke stranke (EPP), najveće političke grupacije u Europskom parlamentu, otvoreno je podržao reviziju zabrane, nazvavši prijašnju odluku o potpunom ukidanju motora s unutarnjim izgaranjem "ozbiljnom industrijskom pogreškom". Njegova podrška sugerira da će zakonodavci vjerojatno prihvatiti novi, blaži prijedlog.
Ekološke organizacije, pak, upozoravaju da će ovakav potez imati "ozbiljne posljedice za klimu". Tim Dexter iz mreže Transport & Environment ocijenio je kako Komisija time šalje "pogrešan signal da se dugoročne obveze mogu povući čim počnu davati rezultate".
Električni automobili između politike i stvarnosti
Europska unija se zakonski obvezala da će do 2050. postati klimatski neutralna, a automobili i kombiji danas čine oko 15% ukupnih emisija stakleničkih plinova. Zbog toga je fazno ukidanje benzinskih i dizelskih vozila bilo jedan od ključnih stupova europskog "Zelenog plana".
Međutim, na terenu situacija je složenija. Proizvodnja električnih automobila, posebice njihovih baterija, energetski je iznimno zahtjevna – istraživanja pokazuju da njihova izrada stvara i do 40% više emisija nego proizvodnja vozila na benzin ili dizel. No tijekom svoga "životnog vijeka" električni automobili ipak emitiraju oko 40% manje ugljika nego klasična vozila. Drugim riječima, zagađeniji su za izradu, ali čišći za korištenje.
U isto vrijeme, američki proizvođači poput Forda već su počeli povlačiti ulaganja planirana za elektrifikaciju, što se tumači kao posljedica promjene politike Trumpove administracije, koja je ublažila ekološke propise i ukinula dio državnih potpora za EV sektor.
Europa između principa i prakse
Ublažavanje zabrane simbol je šireg trenda: sukoba idealizma klimatskih ciljeva i realnosti globalnog tržišta. Za mnoge, nova odluka Europske komisije znači da kontinent koji je trebao voditi zelenu tranziciju sada popušta pod pritiskom gospodarskih interesa.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....