Ovo je velika stvar: EU odustaje od prvotnog plana vezanog za električne automobile, dizelaši i benzinci ipak ostaju?

Europska unija je donijela propis koji će od 2035. godine zabraniti prodaju novih automobila s motorima s unutarnjim izgaranjem na fosilna goriva, što znači da će od tog datuma na tržištu smjeti biti samo vozila bez emisije ugljičnog dioksida, uglavnom električni automobili.

Prije zabrane, do 2030. godine proizvođači moraju smanjiti emisije CO2 za 55%, a do 2035. će ta redukcija morati biti 100%, što efektivno znači kraj motora s unutarnjim izgaranjem za nove automobile. Ovaj propis trenutno ima snažnu potporu u EU, ali je izazvao otpor unutar nekih zemalja i političkih skupina, a rasprave o mogućim odgodbama, uvjetima ublažavanja ili dopustima za alternativna goriva su u tijeku. Neki zastupnici i industrija traže dulje prijelazne periode ili mogućnost korištenja sintetičkih ili biogoriva, dok neke članice poput Njemačke i Italije smatraju da je rok preambiciozan i preuranjen. Do konačne odluke moguća su dodatna prilagođavanja, ali trenutno je 2035. cilj godine prestanka prodaje novih vozila s motorima s unutarnjim izgaranjem u EU.

Za tjedan dana, automobilska industrija i EU sjest će za stol na vjerojatno najvažnijem sastanku, sudbonosnom, rekli bismo. Tema će biti samo jedna, ublažavanje mjera Europske unije po kojima se od 2035. godine mogu prodavati samo vozila koja imaju nulte emisije štetnih plinova, piše Revija HAK.

– Postizanje strogih ciljeva CO2 za automobile i laka komercijalna vozila u 2030. i 2035. godini u današnjem svijetu jednostavno više nije izvedivo – kaže Ola Källenius, direktor Mercedesa i udruženja automobilske industrije ACEA.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen sastat će se s ACEA-om, europskim udruženjem proizvođača automobila, 12. rujna. Ideja ACEA-e je da električni automobili budu najvažnija opcija, ali mora biti mjesta i za plug-in hibride, hibride, električna vozila s range extender motorima, visokoučinkovite motore s unutarnjim izgaranjem, vodik i dekarbonizirana goriva. ACEA ima snažan adut.

Nizozemska statistička agencija CBS objavila je nove podatke. Količina čestica dušikovih oksida se ozbiljno smanjuje. CBS uspoređuje aktualne podatke s 2005. godinom, koja je ujedno i referentna vrijednost EU za usporedbu emisija. Te je godine nizozemski prometni sektor emitirao 205 milijuna kilograma NOx čestica. Nakon najnovijeg mjerenja, vrijednost je 78,5 milijuna, što je ozbiljan pad. Dušikovi oksidi su plinovi koji nastaju izgaranjem goriva u vozilima, prije svega u dizelašima.

Mnogi europski proizvođači, od Volkswagena, Mercedesa, Volva do Opela mijenjaju svoje planove s predstavljanjem vozila. Slabija prodaja električnih automobila mnoge je natjerala da produže proizvodnju vozila s motorima s unutarnjim izgaranjem.

Plan se klima

Mediji diljem Europe su proteklih tjedana i mjeseci pisali kako se motori s unutarnjim izgaranjem u Europi suočavaju s jednim od najvećih prekretnica u svojoj gotovo stoljetnoj povijesti. Europska unija postavila je ambiciozan plan prema kojem će se od 2035. godine zabraniti prodaja novih automobila s benzinskim i dizelskim motorima, što znači da će na tržištu preostati samo vozila bez izravnih emisija ugljičnog dioksida.

Ova regulativa rezultirala je velikim pritiscima i promjenama unutar automobilske industrije, potičući proizvođače da ubrzaju razvoj i uvođenje električnih vozila. Proizvođači poput Forda, Volvoa i Fiata najavili su ukidanje proizvodnje novih vozila s motorima s unutarnjim izgaranjem već do 2030., dok mnogi drugi planiraju postupni prelazak na električne automobile u narednom desetljeću. S druge strane, postoje izazovi u implementaciji ove politike: cijena električnih vozila još uvijek je visoka za mnoge kupce, infrastruktura za punjenje je nedovoljno razvijena, a tehnologija baterija i domet električnih automobila i dalje se smatraju ograničenima.

Europska unija trenutno pokušava uravnotežiti ove ekonomske i ekološke izazove. Iako je cilj 2035. i dalje zakonski utvrđen, rasprave u Europskom parlamentu i među državama članicama ukazuju na moguće odgode i prilagodbe. Najveća politička stranka u parlamentu, Europska pučka stranka, predložila je izmjene koje bi omogućile produženje roka ili uvođenje iznimaka poput korištenja sintetičkih i biogoriva te plug-in hibridnih vozila. Također, neke zemlje traže prijelazne periode ili mjere koje bi ublažile udar na domaću industriju i radna mjesta. S obzirom na zahtjevnost prelaska na novu tehnologiju, mnogi stručnjaci smatraju da će zabrana u svojoj punoj formi u većini država stupiti na snagu tek uz određene prilagodbe i provedbene mjere.

Unatoč kritikama i političkim pritiscima, smjer prema elektrifikaciji i eliminaciji motora s unutarnjim izgaranjem u Europi je jasan i neizbježan. EU koristi ovaj zakon kao primjer globalnog nastojanja da se smanji antropogeni utjecaj na klimatske promjene, koji je dijelom posljedica emisija iz transportnog sektora. Planovi da se do 2035. potpuno ukine prodaja novih vozila s motorima koji koriste fosilna goriva odražavaju želju da se ulazak u novu eru zelenije i održivije mobilnosti ubrza. Kako se tehnologije budu razvijale, infrastruktura širila, a tržište prilagođavalo, očekuje se da će Europljani sve više prihvaćati električne automobile kao standard.