Svaki dan mnogi od nas provode i po više sati dnevno u automobilu. Statistički gledano, vožnja automobila možda je i naša najriskantnija dnevna aktivnost. Vidimo i iz vlastitog iskustva, svaki dan na cesti stvaraju se prometne gužve radi raznih prometnih nezgoda. Činjenica je: auto nesreće se događaju, čak i ako jedan od vozača savršeno poštuje sve prometne propise.
Što učiniti kod prometne nesreće? Slijedite ove upute kako bi se sebi olakšali ovaj prilično neugodan događaj.
1. Zaustavite vozilo (i isključite ga iz prometa)
Ukoliko ste skrivili čak i najmanju prometnu nezgodu, odmah stanite. Ne pokušavajte pobjeći jer je udaljavanje s mjesta prometne nesreće kažnjivo, a posebice ako je bilo ljudskih žrtava. Kazna za bježanje s mjesta nesreće iznosi između 390 i 920 eura, pet kaznenih bodova i 6 mjeseci bez vozačke dozvole u slučaju manje prometne nesreće (čl. 175. stavka 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama), ili pak kazna zatvora ako pobjegnete s mjesta nesreće u kojoj ima stradalih ljudi.
Zaustavite vozilo i isključite motor. Ako je u pitanju manja prometna nezgodna, preporuka je da se isključite iz prometa kako bi drugi sudionici mogli neometano prometovati. Ukoliko je to moguće, a vozila se ne uklone s kolnika i pri tome onemogućuju nesmetano odvijanje prometa, predviđena je kazna za vozače u iznosu od 60 eura.
2. Postavite trokut
Odmah upalite sva četiri žmigavca na vozilu te postavite trokut iza mjesta na kojem ste doživjeli prometnu nesreću. Trokut se postavlja na kolnik iza zaustavljenog vozila, u okomitom položaju i na dovoljnoj udaljenosti koja na cesti izvan naselja ne može biti manja od 100 m, tako da ga vozači vozila koja nailaze iz smjera na kojem je znak postavljen mogu pravodobno uočiti i po potrebi zaustaviti svoja vozila, odnosno sigurno obići zaustavljeno vozilo.
Postupite li suprotno ovim odredbama kazna je 50 eura.
3. Odjenite reflektirajući prsluk
Vozač koji je zbog neispravnosti na vozilu, prometne nesreće ili drugog opravdanog razloga prisiljen vozilo zaustaviti na kolniku, dužan je za vrijeme kretanja izvan vozila označiti se reflektirajućim prslukom, poduzeti sve mjere da zaustavljeno vozilo ne dovede u opasnost druga vozila te vozilo odmah ukloniti s kolnika.
I za nenošenje prsluka kazna može biti 50 eura.
4. Pregledajte sudionike nesreće
Provjerite jeste li zadobili povrede te obavezno kontrolirajte fizičko stanje svojih suputnika i putnika u vozilu s kojima ste se sudarili.
5. Zovite hitnu
Ako ustanovite da je prometna nesreća teže prirode i da ima povrijeđenih, odmah nazovite 112 (trebate li pomoć samo jedne hitne službe, operater će proslijediti Vaš poziv traženoj hitnoj službi) kako bi im se što prije ukazala neophodna pomoć.
Ako utvrdite da je prometna nesreća lakše prirode te da nema povrijeđenih, zabilježite aktualno stanje kako biste izbjegli eventualne naknadne tužbe.
6. Dokumentirajte nesreću (fotografije, svjedoci)
Mobilnim telefonom zabilježite pozicije vozila uključenih u nesreću i to sa svih strana. Fotografirajte štetu na vozilima, kao i njihov model, boju i broj registarskih tablica, datum i vrijeme prometne nesreće, vremenske uvjete i kvalitetu ceste, jer to su sve faktori koji utječu na utvrđivanje uzroka prometne nesreće. Prikupite kontakt podatke eventualnih svjedoka.
7. Razmijenite podatke
Zakon nalaže da u slučaju prometne nesreće samo s materijalnom štetom, kad na mjestu nesreće nema vlasnika vozila ili vlasnika druge oštećene stvari, razmijenite podatke. Razmjena informacija pomaže kako biste kasnije mogli naplatiti ili pokriti počinjenu štetu, u ovisnosti od toga tko je prouzročio nesreću.
Ako vozač drugom sudioniku u prometnoj nesreći ili osobi – vlasniku oštećenog vozila ili druge stvari, ne ostavi svoje podatke ili ne popuni Europsko izvješće i napusti mjesto prometne nesreće, predviđena je novčana kazna u iznosu od 390 do 920 eura. Osim toga, izreći će mu se zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju od šest mjeseci te će mu se po pravomoćnosti prekršajne sankcije u evidenciju upisati i dva negativna prekršajna boda, kao pravna posljedica osude.
8. Ne preuzimajte odgovornost odmah
Nemojte se ispričavati ili preuzimati odgovornost za prometnu nesreću prije nego što se službeno ustanovi njen uzrok, kako ne biste došli u poziciju da odgovarate za nešto za što možda niste ni krivi. Ispunite Europsko izvješće o nesreći. Napominjemo da potpisano Europsko izvješće ne znači da ste priznali krivnju za prometnu nezgodu i štetu, već će se ono koristiti kao izvor činjenica vezanih uz prometnu nezgodu.
U slučaju prometne nesreće samo s materijalnom štetom, kad na mjestu nesreće nema vlasnika vozila ili vlasnika druge oštećene stvari, vozač je dužan vlasniku vozila ili druge oštećene stvari ostaviti svoje osobne podatke.
Ako jedan od sudionika odbije dati osobne podatke i podatke o vozilu ili ne popuni i ne potpiše Europsko izvješće o nesreći, o tome je potrebno obavijestiti policiju, koja će utvrditi o kome se radi i sankcionirati ga sukladno Zakonu te će ujedno drugom sudioniku dati potrebne podatke. Na izričit zahtjev jednog od sudionika, policija će obaviti i očevid prometne nesreće u kojoj je nastala samo materijalna šteta.
9. Zvati policiju ili ne?
Premda u slučaju prometne nesreće lakše prirode, u kojoj nitko nije povrijeđen, zakon ne nalaže da morate pozvati policiju, naša preporuka je kontaktirati policiju u slučaju većih oštećenja na vozilima.
Također, bez obzira na lakšu nesreću i manju materijalnu štetu, u slučaju da postoji dvojba o krivcu za nesreću ili nepovjerenje među sudionicima nesreće, ili dvojite da se ipak može raditi o većoj šteti-preporučamo zvanje policije.
Iako se radi o manjoj materijalnoj šteti, na inzistiranje sudionika nesreće prometna policija će obaviti očevid. U tom slučaju nemojte pomicati vozilo (time se izlažete kazni od 60 eura), ali ponekad je bolje platiti tu kaznu da bi se izbjegli probleme u obradi štete. Zašto? Iz našega dugogodišnjeg iskustva pokazalo se da pojedini osiguravatelji u slučaju prometne nezgode kod koje nije obavljen policijski očevid a situacija je nestandardna, odbacuju Europsko izvješće, odnosno umanjuju njegov značaj u procesu obrade štete.
Iako sam kodeks osiguravatelja poziva na korištenje tog dokumenta i svi osiguravatelji će tvrditi da ga poštuju, praksa je pokazala odstupanja, naročito kod pojedinih društava.
Drugi razlog je problem koji nastaje za oštećenog kada se štetnik ne želi odazvati na rekonstrukciju prometne nezgode. Naime, bez obzira što ste ispunili Europsko izvješće i dokumentirali nesreću, osiguranja uglavnom traže da se vozila sudionici pojave u njihovom odjelu procjene radi “rekonstrukcije” nesreće. Na taj način se štite od mogućih prevara, ali problem nastaje ako se štetnik ne želi odazvati pozivu. Kako osiguravatelji nisu obvezni privoljeti štetnika, takva situacija zna završiti dugotrajnim sudskim procesom.
10. Polica Kasko osiguranja
Imate li obično ili Kasko osiguranje, velika je razlika. Obvezno auto osiguranje pokriva troškove štete na drugom automobilu uslijed prometne nezgode, dok ste popravak svojeg vozila i dalje dužni sami financirati. Kasko dobrovoljno osiguranje automobila kao glavnu zadaću ima financijsku sigurnost i stabilnost vlasnika motornog vozila u slučaju velike ili totalne štete.
Ako ste Vi krivac za prometnu nezgodu, polica Kasko osiguranja štiti vas u gotovo svim situacijama i putem nje ostvarujete pravo na naknadu štete, naravno, uz neke uvjete.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....