Zašto je Hrvatska na samom dnu statistike po kupnji električnih automobila? Od nas je niže samo jedna članica EU

U sjevernoj Europi električni automobili su često prvi izbor pri kupovini automobila. Na jugu, međutim, jedva da igraju ulogu u tržišnom udjelu. Koliko je izuzetno neravnomjerna distribucija električnih automobila u Europi pokazuju brojke evropskog udruženja proizvođača ACEA, piše klix.ba.

Razlozi za ovo su razni, a prije svega su tu poticaji za kupnju električnih automobila. Tako je u Njemačkoj bonus za kupnju donio značajan proboj električnih automobila na tržište, pa je u ovoj zemlji jedan od šest novih automobila EV.

Slična situacija je i u Velikoj Britaniji (16,6 posto) i Francuskoj (16,8 posto), dok je udio EV-a znatno veći u Danskoj (36,3 posto), Nizozemskoj (30,8 posto), Švedskoj (38,7 posto) i, naravno, sa enormnim vodstvom u Norveškoj (82,4 posto).

Potpuno drugačija slika prodaje EV-a može se vidjeti u Italiji, Španjolskoj, Poljskoj a posebno u jugoistočnoj Europi.

U Italiji se svake godine registrira 1,3 milijuna novih automobila, po čemu su četvrto tržište po veličini u Europi. Međutim, prošle godine samo 4,2 posto tog broja su bila vozila na struju. To je samo jedan od svaka 24 nova automobila. Slično je i u Španjolskoj koja je sa 813.000 novih registracija godišnje na petom mjestu europskih tržišta, ali ima udio EV-a od svega 5,4 posto.

U nekim zemljama jugoistočne Europe električni automobili su još manje rasprostranjeni. Tako Mađarska ima udio od 5,3 posto, Bugarska - 4,8 posto i Poljska - 3,6 posto. Međutim, Hrvatska sa 2,8 posto i Slovačka sa 2,7 posto udjela EV-a na tržištu novih automobila su na apsolutnom dnu EU statistike. To znači da je u ovim zemljama samo jedan automobil električni od svakih 37 novih automobila.

Rezultat je da u prosjeku cijele EU, isključivo električni automobili čine samo 14,6 posto svih novih registracija. Ostali svi novi automobili i dalje imaju motor sa unutrašnjim sagorijevanjem ispod poklopca motora (uključujući hibride).

Nedostatak poticaja za kupnju ne može se koristiti kao opće objašnjenje za ovakve rezultate jer su u mnogim zemljama sa niskim udjelom EV automobila postojale slične subvencije kao u Njemačkoj, a u nekim slučajevima čak i veće. S druge strane u Češkoj i Slovačkoj nećete dobiti ni centa poticaja kod kupnje EV-a.

Pored poticaja ipak najveći razlog za slabu prodaju EV-a je mreža punionica. Grčka je, na primjer, imala oko 2.000 javnih punionica 2024. godine. Bugarska ima 1.600 punionica, Rumunjska 2.700, a Hrvatska oko 1100. To su sve skromni brojevi jer, usporedbe radi, mala Nizozemska ima 144.000 punjača. Ovo ujedno objašnjava gdje i zašto e-mobilnost napreduje i gdje je još uvijek u zastoju, piše klix.ba.