Dubrovački dimnjačar savjetuje: kakve peći, dimnjake i drva za ogrjev birati ili izbjegavati

Cijena metra drva u ovoj sezoni grijanja kreće se od 65 eura za miješana u metricama, pa do 100 eura za hrastova, kakva se mogu kupiti privatno. U trgovinama na širem dubrovačkom području dostupan je paletirani ogrjev, koji obično sadrži 1,8 kubika drva. Cijene cijepane bukve i graba, poznatih po visokoj kaloričnoj vrijednosti, kreću se oko 200 do 220 eura, uz moguće popuste trgovačkih centara uz njihove kartice iz programa vjernosti. U tom slučaju, cijene za paletu su i po 30 eura niže. Takva paleta hrastova drva u punoj cijeni dođe i 230 eura.

Dimnjačar savjetuje bar u proljeće kupovati drva za iduću sezonu

Tom Dubravec/ Cropix/Cropix

- Od dostupnog ogrjevnog drva na dubrovačkom području, najbolje prolazi cijepano drvo u paletama kakve prodaju trgovine. Najčešće je to mješavina bukve i dubovine. Ne preporučuje loženje bilo koje vrste crnogoričnog drva, jelovine, borovine, i slično. Ljudi često lože stare parkete, ormare, ploče od iverice, a ništa od toga nije dobro zbog laka, ljepila i smole koji gorenjem isparavaju i lijepe se za dimnjak. Na taj se način u dimnjaku stvara sloj koji je vrlo zapaljiv i kojega je gotovo nemoguće očistiti standardnom metodom čišćenja. Takve bi dimnjake trebalo čistiti strojno, a dimnjak promjera 14 centimetara, kroz godinu ili dvije, dođe na 10 – 11 centimetara, što nije dovoljno za protok. Treba voditi računa da svaka peć proizvodi određenu kubikažu dima i da je za učinkovitost i sigurnost važan podtlak u dimnjaku – upozorava Zvonimir Jerković, jedini dimnjačar na širem dubrovačkom području.

Savjetuje nabavu ogrjeva već u proljeće za narednu sezonu grijanja kako bi drvo bilo dovoljno suho do zime. Kupovna drva mogu biti suha, ali se često skladište na kiši.

- Kod nas u Slavoniji se zna: drva se sijeku u siječnju, jer tada u njima ima najmanje vode. Takva se drva drže u šumi do proljeća, potom se izvlače i u svibnju režu na metrice te stavljaju u prodaju. Dakle, barem u lipnju ili srpnju ih kupite i ostavite dva mjeseca u metricama da se prosuše, a potom rezati i cijepati – savjetuje.

Kao što mora biti određene visine, najmanje četiri metra, tako je važan i promjer dimnjaka. Što dim sporije ide, to se više hvataju neželjene tvari na stijenke. Posljedice mogu biti ozbiljne.

Dimnjačar objašnjava zašto izbjegavati crnogorično drvo

Maja Biscan/Cropix

- Ako nisu ispunjeni navedeni uvjeti, plinovi se mogu vraćati, što može izazvati situacije opasne po zdravlje ljudi pa i gušenje, ili može doći do požara. Sve spomenuto što se hvata za stijenke je vrlo, vrlo zapaljivo. Dio ljudi odgovorno se ponaša, ali većina nije svjesna opasnosti. Kažu mi: ma ne gorimo mi puno, dva metra drva godišnje... Kad se u Slavoniji 15. listopada zapali vatra, gasi se 1. travnja. Taj dimnjak je neprestano topao, kroz njega dim lakše izlazi i manja su zaprljanja nego kad se vatra loži u pet popodne i gasi. Tada dolazi do kondenzacije, a pepeo mnogo lakše prianja uz stijenke dimnjaka – ističe dimnjačar, rodom Slavonac, koji je u Dubrovnik došao prije dvije godine. Slavonski obrt In-grupa još od 2013. godine obavlja dimnjačarske poslove u Dubrovniku.

U ugradnji dimnjaka, današnji standard su šamotni elementi koji se zidaju prema pravilima struke ili dimnjaci od certificiranog inoksa, klase otpornosti na požar čađe. Oba su rješenja dobra, kaže sugovornik. Zvonimir Jerković kaže kako bi se prije izgradnje dimnjaka trebalo savjetovati oko vrste i promjera, ovisno o peći. Za kamin savjetuje dimnjak promjera 200 milimetara ili više, dok je za standardnu peć do 9 kW dovoljan promjer 130 milimetara. Kaminske peći su iz estetskih razloga danas vrlo popularne u gradu, a po selima Dubrovačkog primorja i Konavala i danas ima dosta kamina, ognjišta pa i starih zidanih peći, što zahtjeva širi dimnjak.

- Kaljeva peć je uistinu fascinantna i ekonomična jer dugo drži visoku temperaturu. Loša strana takve peći je činjenica da ju svakih nekoliko godina stručna osoba mora, što kažemo, prepakirati, rastaviti, očistiti i ponovno sastaviti. Nije to lak ni jeftin zadatak. Osobno, odabrao bih jednostavnu manju peć koja stvara visoku temperaturu, a koju je lako čistiti – kaže Jerković.

Dimnjak treba čistiti svake godine! To je neophodno, poručuje dimnjačar. Može to biti poslije sezone grijanja, a još bolje je prije zime, u slučaju da su se preko ljeta u dimnjaku nastanile ptice, ose ili stršljeni. Cijena čišćenja u Dubrovniku je oko 25 eura, a primjerice u Konavlima i Primorju, 30 eura.