Ne koristi operacijsku salu, ne spada u deficitarne kadrove niti nosi masku i šarene kapice kao specijalisti iz bolničkih TV serijala, ali zato voli toplinu i odličan je ‘plivač‘ na daljinu. Riječ je o ribi kirurgu, još jednom tropskom gostu u našem Jadranu čija egzotična pojava izaziva znatiželju ronilaca, ribara i znanstvenika.
Ova izgledom prepoznatljiva riba iz porodice Acanthuridae ime duguje oštroj bodlji na korijenu repa koja podsjeća na kirurški skalpel. Upravo je ta anatomska osobitost razlog neobičnog naziva ribe i potencijalne opasnosti pri rukovanju, kaže nam dr.sc. Nenad Antolović s Instituta za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku. Otkriva kako su kirurzi prirodno rasprostranjeni u tropskim i suptropskim morima, osobito u Crvenom moru i Indijskom oceanu, no omilio im se i naš Mediteran:
- U Sredozemlju se njihova pojava povezuje s tzv. lesepsijskom migracijom - širenjem vrsta kroz Sueski kanal iz Crvenog mora prema Mediteranu. Klimatske promjene i zagrijavanje mora dodatno pogoduju opstanku termofilnih vrsta u novim područjima. U istočnom Mediteranu već su zabilježene stabilne populacije nekih kirurga, dok su u Jadranu zasad evidentirani sporadični nalazi, uglavnom u sjevernom dijelu. Iako još nema dokaza o trajno uspostavljenim populacijama, njihova prisutnost uklapa se u širi trend „tropikalizacije” Mediterana – ističe znanstvenik, pa objašnjava kako prepoznati kikurga:
- Najpoznatiji predstavnik skupine je Paracanthurus hepatus, široj publici poznat kao riba Dory iz animiranog filma Finding Nemo. No vrste koje dolaze u Mediteran češće pripadaju rodu Acanthurus. Karakterizira ih bočno spljošteno tijelo, izražene leđne i podrepne peraje te oštar, preklopni „nož” na repu. Bodlja se u mirovanju priljubljuje uz tijelo, ali se pri prijetnji može naglo izbaciti. Posjekotine su bolne i duboke, pa ribari i ronioci trebaju biti oprezni – upozorava naš sugovornik kojega pitamo i za ekološke učinke ‘gostovanja‘ kirurga:
- Kirurzi su uglavnom biljojedi koji se hrane algama. U tropskim grebenima imaju važnu ulogu u održavanju ravnoteže između algi i koralja. U Mediteranu bi njihova pojava mogla imati dvostruki učinak: s jedne strane pozitivan, kroz smanjenje prekomjernog rasta algi, a s druge strane negativan, zbog natjecanja s autohtonim biljojednim vrstama i mogućeg narušavanja postojećih ekoloških odnosa. Budući da je Jadran već pod pritiskom klimatskih promjena, prelova i invazivnih vrsta, svaka nova termofilna vrsta dodatno komplicira ionako osjetljivu ekološku ravnotežu – ukazuje dr. Antolović. Dodaje kako je pojava ribe kirurga u Jadranu simbol akvatorija Jadrana:
- More koje se zagrijava postaje pogodnije za vrste toplijih mora. Hoće li kirurg ostati tek povremeni posjetitelj ili postati stalni stanovnik, ovisit će ponajprije o temperaturi mora u narednim desetljećima. Za znanstvenike je to još jedan signal ubrzanih promjena u Mediteranu, a za javnost prilika da shvati koliko je važno sustavno praćenje i odgovorno upravljanje morskim ekosustavima koji se mijenjaju pred našim očima - ističe dubrovački znanstvenik pa ističe još jednu osobitost ‘riba sa skalpelom‘:
- Odranije smo navikli da se egzotični došljaci prvo pojavljuju u južnom akvatoriju, pa onda nošeni strujama idu prema sjeveru Jadrana. S kirurgom je obrnut slučaj, ukazao se najprije u Kostreni, viđen je u nekoliko navrata na Kvarneru, ali nitko pouzdano ne može reći kako se baš gore zatekao. Pretpostavka je da ga je možda netko pustio iz akvarija u more ili je isplivao prilikom ispuštanja balastnih voda – zaključio je Nenad Antolović i podsjetio na ulogu znanosti u praćenju ribljih ‘migranata‘:
- Sustavno praćenje novih i termofilnih vrsta postaje ključno. Na Institutu za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku aktivno se bavimo istraživanjem pojave i širenja novih ribljih vrsta u Jadranu u sklopu projekta FISHMAPS koji financira Europska unija – NextGenerationEU. Cilj projekta je mapirati promjene u sastavu ribljih zajednica, analizirati njihove ekološke učinke te razviti znanstvenu podlogu za upravljanje i prilagodbu klimatskim promjenama. Projekt FISHMAPS omogućuje prikupljanje terenskih podataka, te suradnju s ribarima i ronilačkom zajednicom, čime se jača sustav ranog upozoravanja na nove vrste u Jadranu - zaključuje naš sugovornik.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....