Gdje one rastu, ne raste ništa drugo, ali prava su delicija! Luki iz Orašca donosi ih na kućna vrata, taman im je stađun

"Dobar dan, može 12 artičoka?" Naravno da može, Luki Kusić donijet će vam ih na kućna vrata.

Artičoke je prva počela uzgajati njegova majka Ana, a Luki je nastavio. U Orašcu, gdje žive, one rastu i šire se na radost svojih uzgajivača, a pored svih prednosti, imaju samo jednu manu – kratko traju.

– Planski smo ih posadili. Majka je prije išla u Grad na placu, a pored ostalog povrća, uzgojila je i artičoke – kaže Luki. 

– Zasad smo vrlo uspješni u uzgoju, samo što artičoke brzo dođu i brzo prođu. Volio bih da dulje traju. Mjesec dana je "plafon" – dodaje. 

Ne vole hladnoću

Artičoka je višegodišnja zeljasta biljka, zapravo vrsta čička koja se uzgaja kao hrana. Kulinarski je klasificirana kao cvjetno povrće koje se koristi kao gurmanska delikatesa. Iznimno je zdrava, bogata antioksidansima, potiče probavu, čisti jetru i krv i niskokalorična je. 

– U mene su ove domaće artičoke, a talijanske ljudi baš ne cijene kao ove. Nisam ih probao pa ne znam kakav im je okus – iznosi Luki.

– Krenu krajem ožujka, traju kroz travanj, a kako se klima mijenja, tako svake godine počnu sve ranije – otkriva naš sugovornik.

– Jako brzo dođu i prođu, dok recimo u Šumetu ili u Župi, gdje ima više hlada, mogu trajati i dulje – ističe.

– Jedino je problem ako je vrijeme jako hladno, oko nule, onda ih može odnijeti skroz – kaže o osjetljivosti artičoka na hladnoću.

– Površinske su sadnice i žile su im na vrhu pa ako dođe hladnije vrijeme, to je pogubno za njih. Odnese ih 80 do 90 posto – govori iz vlastitog iskustva. 

Nije ih teško uzgojiti:

– Posade se i rastu bez problema. Ima tih sadnica za kupiti, samo ovisi kakve su, odakle su... Sve je kako se potrefi – savjetuje budućim uzgajivačima. Sadnice ne prodaje jer svoje mora oštetiti da bi stvorio nove:

– Odlomim komad da bih ih rasadio pa to ne želim jer sebi činim štetu.

Još jedna mana artičoka jest ta da se pored njih ništa drugo u zemlji ne može zasaditi.

– Tu gdje su one posađene ne mogu posaditi ništa drugo. To je jedini njezin problem. Dok udre u listopadu i do berbe početkom travnja, ništa se drugo tu posaditi ne može – kaže Luki.

Jedan komad jedan euro

Ni ove godine nije mijenjao cijene – jedna artičoka je jedan euro.

– Naše artičoke su starinska vrsta i cijenu nisam dizao. Iduće godine ću morati malo jer je sve jako poskupjelo, najviše gorivo. A ja dostavljam po kućama, plaćam parking, tražim ljude u zgradama i to mi je neisplativo. Na placi su veće cijene.

Luki kaže da je i sam ljubitelj artičoka, koje priprema na klasičan način.

– Ima tih načina više, netko ih samo skuha, a netko napuni krušnim mrvicama.

Za one koji žele probati recept s krušnim mrvicama, evo prijedloga: potrebno vam je 10 do 12 artičoka, krušne mrvice, česan, svježi peršin, sol, papar i maslinovo ulje. Artičoke operite i odstranite tvrđe listove. Malo ih valjajte po radnoj površini da se listići razdvoje.

Česan i peršin što sitnije isjeckajte, dodajte mrvice, soli i papra i zalijte maslinovim uljem kako biste dobili smjesu kojom ćete puniti artičoke između listića. Najlakše je prstima utisnuti nadjev među listove.

Artičoke složite u teću u koju ste prethodno stavili nekoliko šaka boba. Podlijte vodom i bijelim vinom, ali ih ostavite da malo izvire iznad vode. Nakon desetak minuta kuhanja možete ubaciti i nekoliko šaka graška.

Dosolite i popaprite. Kad voda malo ispari i artičoke omekšaju, ovo divno jelo je gotovo.