U povodu Feste svetog Vlaha, u Kneževu dvoru je otvorena izložba “Državni grb Dubrovačke Republike”. Izložbu u organizaciji Kulturno-povijesnog muzeja Dubrovačkih muzeja, otvorila je zamjenica gradonačelnika Dubrovnika Tatjana Šimac-Bonačić, dok je kustos muzeja Frane Čizmić autor toga kvalitetno osmišljenog pregleda promjena grba od 1358. do 1806. godine, te simbolične uloge, međunarodnog priznanja, suvereniteta i kontinuiteta u međunarodnim odnosima drevne Republike.
Posjetitelji mogu vidjeti i pregled ostalih državnih obilježja Republike, primjerice grbove i zastave s likom sv. Vlaha i natpisom Libertas. Ravnateljica Dubrovačkih muzeja Pavica Vilać posebno je istaknula zanimljivu sliku - grbovnik iz 17. stoljeća koji predstavlja 35 dubrovačkih rodovskih grbova s državnim grbom Republike na vrhu.
Grbovnik se u doba Republike nalazio u Sponzi, gdje su ga državni službenici koristili kod izdavanja potvrde o plemstvu. Posljednjih desetljeća je bio u dubrovačkom Konzervatorskom odjelu, koji ga je prošlog tjedna predao stvarnim vlasnicima, Dubrovačkim muzejima.
Državni je grb Dubrovačke Republike postao grbom Grada, a zajedno sa sv. Vlahom ravnopravna je oznaka identiteta Republike i Grada.
Izložba je doprinos Dubrovačkih muzeja proslavi Feste sv. Vlaha, koja je od lani na popisu zaštićene svjetske kulturne baštine. Posjetitelji su također doznali kako sv. Vlaho, iako prvi i najvažniji znak identiteta Republike, nije postao dio državnoga grba, kako je to u to doba bilo uobičajeno da grb nosi lik patrona.
Kao razlog je posebni odnos Republike prema Ugarskom kraljevstvu čiji grb Republika preuzima, jer je od 14. stoljeća priznavala suverenitet ugarsko-hrvatskih kraljeva. No, naglašeno je kako je u Republici sv. Vlaho imao značenje grba i ponekad se dodavao službenom grbu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....