Može li se, naravno u manjem opsegu, snježna oluja svih oluja koja hara SAD-om ‘preslikati‘ na dubrovačko područje?
Klima je ćudljiva, ovogodišnja zima pokazala je zube a još nije bi blizu kraja, pa smo osgovore potražili u Državnom hidrometeorološkom zavodu. Odgovore su nam, pozivajući se na stručnu literaturu, pripremile dr.sc. Sara Ivasić i mr.sc. Lidija Srnec.
Prosjek 17 Celzija
- Na klimatske karakteristike grada Dubrovnika dominantno utječe geografska širina i blizina Jadranskog mora. Prema Köppen-Geigerovoj klasifikaciji, Dubrovnik ima mediteranski tip klime s vrućim ljetom, a u svim sezonama, uključujući i zimu, na meteorološkoj postaji Dubrovnik zabilježen je statistički značajan trend porasta srednje, minimalne i maksimalne temperature zraka. Mediteran je područje koje se izdvaja po osjetljivosti na klimatske promjene, tzv. hot spot. Prema projekcijama klimatskih modela iz projekta šeste faze projekta CMIP (Coupled Model Intercomparison Project) i svim scenarijima emisije stakleničkih plinova na Mediteranu se očekuje daljnji nastavak zatopljenja tijekom sva četiri godišnja doba i na godišnjoj razini. Podaci su dostupni u okviru klimatskog atlasa programa Copernicus - ističu sugovornice:
- Mjerenja u Hrvatskoj pokazuju da prosječna godišnja temperatura zraka u klimatološkom razdoblju 1991. – 2020. na postaji Dubrovnik iznosi 17.1 ˚C, a zimska (prosinac-veljača) 9.9 ˚C. Ako promatramo niz temperature od 1961. do 2025., godišnja temperature zraka raste za 0.3 ˚C u 10 godina, zimi malo manje 0.2 ˚C u 10 godina. Najhladnija zima u Dubrovniku bila je 1981. godine kada je zimska temperatura zraka iznosila 7.8 ˚C. Analiza odstupanja zimske temperature u odnosu na prosječnu temperaturu zimi pokazuje da temperatura varira iz godine u godinu, uz činjenicu da je u razdoblju 1961. - 1985. najveće negativno odstupanje zabilježeno u 3 zime u iznosima -2.0 ˚C 1962/1963, -2.1 ˚C 1980/81 i -1.7 ˚C 1984/85. Od 2000. do danas negativna odstupanja su sve rjeđa i ne prelaze -1 ˚C, a sve češće su pozitivna i nekoliko puta su premašila +2 ˚C.
Najniža dnevna minimalna temperatura zraka u Dubrovniku je izmjerena 14. siječnja 1969. u iznosu -7.0 ˚C - istaknule su znanstvenice. Osvrnule su se potom i na snježni pokrivač:
Izmjene bure i juga
- Snijeg je na dubrovačkom području rijetka pojava. U prosjeku bude 0.1 dan godišnje sa snježnim pokrivačem većim ili jednakim 1 cm. U analiziranom razdoblju od 65 godina, snježnim pokrivač veći ili jednak 1 cm zabilježen je samo u 12 godina.
Najveći broj dana sa snježnim pokrivačem, 3 dana zabilježeno je 1963. godine. 9. veljače 1965. u Dubrovniku je izmjereno 8 cm snijega što je od 1961. do 2025. najveća količina snijega u Dubrovniku. Klimatske promjene ne isključuju prirodnu međugodišnju varijabilnost klimatskog sustava uz izmjenu kratkotrajnih hladnijih i toplijih razdoblja.
Ipak, zbog dominantnih tipova strujanja (bura i jugo), relativno niske konfiguracije terena regije i karakterističnih klimatskih obilježja mediteranske klime na dubrovačkom području, velika i dugotrajnija zahladnjenja nisu vjerojatna - utješile su sugovornice zimogrozne.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....