Nuditi vlastitu imovinu za kratkoročni najam i na taj naći stjecati prihod od turizma, u Hrvatskoj je postao krimen, kaže Nedjeljko Pinezić, pružatelj usluge smještaja u domaćinstvu na otoku Krku i vjerojatno najprepoznatljiviji glas skupine građana koju najčešće nazivamo ‘privatni iznajmljivači‘.
Posljednjih su godina postali kategorija s izrazito negativnim predznakom, a kad se imenici ‘iznajmljivač‘ doda još i ‘dubrovački‘, onda se osobito shvaća kao nadnaravno lukrativan biznis s minimalnim ulaganjem i radom.
- U duboko razjedinjenom društvu lako je ubaciti sjeme razdora. Uvijek se nađe razlog suprotstaviti jednu skupinu građana drugoj. U posljednje vrijeme se takav odnos osobito uočava etiketiranjem ljudi koji imaju privatnu imovinu. Opasna je to poruka koja dijeli narod samo zato što je netko savjestan i vrijedan, stekao je ili sačuvao obiteljsku imovinu te je oplemenio kroz turizam kako bi sebi i svojoj obitelji osigurao bolje materijalno stanje i, u konačnici, kako ne bi pao na teret države. Štoviše, plaćajući sve namete, on doprinosi lokalnom i državnom proračunu iz čega se financiraju javne službe, javni i društveni standard – komentira Pinezić.
Obiteljski se smještaj u Italiji ili Austriji cijeni i potiče, kaže sugovornik.
- Ako neka poznata osoba raspolaže s mnogo nekretnina i dobro živi, onda je društveno prihvatljivo do te mjere da se o njegovom uspjehu pišu hvalospjevi. Ako mali čovjek živi od svoje nekretnine, onda je to nepoželjna, nakaradna pojava. Veliki dio iznajmljivača kroz taj drugi prihod, koji je obično sezonskog karaktera, nadopunjuje svoj kućni budžet kako bi mogli podnositi sve veće troškove. Kad ne budemo mogli financirati rastuće troškove, bez drugog prihoda, morat ćemo se odreći svoje imovine – kaže sugovornik.
Izv. prof. dr. sc. Ana Portolan, s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Dubrovniku, kaže kako je lokalna zajednica u Dubrovniku općenito iziritirana postojećim turističkim razvojem, ali tu nisu u pitanju samo privatni iznajmljivači.
- Svatko tko je iole upoznat s pojmom turistički multiplikator svjestan je kako novac zarađen u obiteljskom smještaju dalje cirkulira u lokalnoj zajednici, povećavajući na taj način kupovnu moć stanovnika, te potiče rad u nizu drugih djelatnosti kao što su trgovina, građevina, uslužni sektor, itd. - podsjeća Portolan.
- Po mojem mišljenu, a uzimajući u obzir kako je obiteljski smještaj jedno vrijeme bio uže područje mog znanstvenog istraživanja, shvaćanje kako je iznajmljivanje obiteljskog smještaja lukrativni biznis s minimalnim ulaganjem i radom je neutemeljeno.
Negativan imidž koji se u posljednje vrijeme veže uz privatni smještaj rezultat je utjecaja stavova pojedinaca i manjih skupina koji nisu dovoljno dobro upoznate s poviješću, osnovama, radom i učincima privatnog iznajmljivanja. Gledajući unatrag, od samih početaka razvoja turističkog smještaja u Dubrovniku, mogu sa sigurnošću tvrditi kako je u Dubrovčanima obiteljsko ugošćavanje putnika duboko ukorijenjeno te je postalo dio njihovog identiteta – kaže Ana Portolan.
Podsjeća kako je temelje turističkog smještaja u Dubrovniku postavio gostioničar Andro Mitrović davne 1854. otvaranjem prvog objekta s profesionalnom ponudom soba u ljetnikovcu Pucić na Pilama.
- Najprije, iznimno je važno napraviti distinkciju između obiteljskog smještaja i rentijerstva, tj. između domaćina koji žive pod istim krovom ili blizu gostu i koji nude autentičnost u ugošćavanju, i rentijera/investitora koji su orijentirani samo na brzu zaradu. Negativni imidž vezan uz, kako vi kažete, imenicu dubrovački iznajmljivač uistinu postoji, ali ne bi se smio generalizirati.
Uzroke stvaranja negativnog imidža treba tražiti u rentijerima sklonima brzoj zaradi te u inozemnim investitorima koji žive izvan mjesta u kojem iznajmljuju svoju ili svoje smještajne jedinice. Oni su iznajmljivači bez domaćinstva i način njihovog poslovanja negativno utječe na domaćine obiteljskog smještaja koji njeguju „duh“ gostoprimstva i autentičnosti, po čemu su Dubrovčani poznati.
Nadalje, negativan imidž rezultat je i utjecaja „ilegalaca“, odnosno sive zone privatnog iznajmljivanja, koji ne plaćaju porez, boravišnu pristojbu i druga davanja te ne „vraćaju“ dio zarađenog novca natrag u povećanje kvalitete usluge smještaja – smatra Portolan.
Je li cilj ugušiti obiteljski smještaj? Trebaju li postojati samo hoteli? Za Pinezića nema sumnje da iza negativnog imidža iznajmljivača stoji pomno osmišljena kampanja. Imaju li kovači takvog imidža imena? Ne odgovara izravno, ali kaže kako poruka kreće od jedne interesne grupacije, da bi se kroz pomno osmišljeni marketing, prenijela na širu populaciju.
- Kad govorimo o Dubrovniku, znamo koliko je truda i napora uloženo kroz povijest u njegovu izgradnju i očuvanje, i u Domovinskom ratu. Obitelji koje imaju tu porijeklo zaslužili su dobro živjeti na tom prostoru, a nekome odgovara maknuti te ljude, zagospodariti prostorom i ostvariti ekstra profit na naporima sadašnjih i nekadašnjih generacija koje su očuvale taj biser.
Krupni kapital je najjača svjetska religija, za ozbiljan se novac lako kupi ljude. Samo se izmjenjuju zastupnici velikih centara moći, u javnom prostoru, različitim asocijacijama pa, nažalost, i u politici. Mogu se presvlačiti u različita odijela, ali ne mogu sakriti da sve što izuste ide u korist onih koji stoje iza njih – kaže Pinezić i dodaje kako je dio medija i akademske zajednice djelovao u korist tih napora koji za epilog imaju čitav set novih zakona.
- Taj nesretni transparent na tom prosvjedu govori koliko su uspješni u ostvarenju svojih ciljeva – kaže Pinezić za poruku medicinskih sestara „Nemaju svi u Dubrovniku apartmane”, povodom prošlotjednog prosvjeda za povećanje plaća i mirovina.
Transparent je privukao pozornost javnosti i naizgled ispunio svrhu. Međutim, učinak je suprotan željenom, jer se umjesto o radnicima i umirovljenicima koji se bore za život s niskim plaćama i mirovinama, otvorila posve nepotrebna rasprava svedena na to tko je protiv koga - sestre protiv iznajmljivača, ili privatni sektor protiv javnog. I tako se dalje kotrljaju podjele.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....