Kapetan trajekta oštro uzvratio ravnatelju Lučke uprave: ‘Dok je on bio kadet, ja sam bio kapetan Marka Pola!‘

Kapetan Grgo Dujmović, zapovjednik Jadrolinijinog trajekta "Korčula", reagirao je izjave ravnatelja Lučke uprave Dubrovačko-neretvanske, Antuna Banovca koji je za Dubrovački vjesnik kazao kako su primjedbe na novo trajektno pristanište na Lastovu dobili samo od njega, prenosi Dubrovački vjesnik.

- Dana 7. siječnja 2026. godine u 20:30 sati na vašim stranicama je objavljen članak pod nazivom " Drama oko novog trajektnog pristaništa; kapetan: Dogodit će se nesreća!; Lučka uprava: On treba znati za mrtvo more ".

U navedenom članku ravnatelj Lučke uprave Dubrovačko - neretvanske županije kap. Antun Banovac izjavljuje slijedeće, citiram: " Suzdržali bismo se od komentiranja navoda kapetana Dujmovića, jedinog zapovjednika koji stalno iznosi pritužbe na račun nove luke, iako luku uz m/t " Korčula " (koji ima i druge zapovjednike) koriste i drugi trajekti, kao i katamarani na redovnim linijama. To, naravno, ne znači da su ostali zapovjednici presretni s lokacijom i tehničkim rješenjem luke, nego samo da shvaćaju ograničenja koja proizlaze iz lokacije Lastova i geografskih karakteristika otoka. Upoznati smo sa problematikom pristajanja i koliko nam je poznato samo kap. Dujmović ima veće primjedbe, iskreno to nas i ne čudi kada znamo da mu ponekad pri sasvim normalnim vremenskim uvjetima treba i do pola sata manevriranja da pristane u luku".

S obzirom da je u ovoj izjavi iznesena neistina o mojem manevriranju sa trajektom " Korčula " u luci Ubli, kojom me se kao stručnu osobu omalovažava, molim da ovaj cijeli tekst objavite na vašim stranicama kao moj ispravak neistinito navedene informacije. Što se tiče izjave ravnatelja Lučke uprave Dubrovačko - neretvanske županije kap. Banovca da oni znaju da meni ponekad pri sasvim normalnim vremenskim uvjetima treba i do pola sata manevriranja da pristanem u luku mogu kazati da su časnici i posada trajekta te otočani koji su dolazili dočekati trajekt vidjeli da su u normalnim vremenskim uvjetima moje manovre pristajanja sa trajektom "Korčula" na novoizgrađeni pristan u luci Ubli trajale:

11 do 12 minuta ako sam pristajao lijevim bokom - pramcem trajekta na obalnu rampu, a u to vrijeme je uključena i plovidba od Rta Kremene na otoku Prežba prema uvali Dragovode u dužini od 0,7 Nm i privez trajekta uz pristan, 9 do 10 minuta ako sam pristajao desnim bokom - krmom trajekta na obalnu rampu, a u to vrijeme je uključena i plovidba od Rta Cuf prema uvali Ubli u dužini od 0,6 Nm i privez trajekta uz pristan i 13 do 14 minuta ako sam pristajao desnim bokom - krmom trajekta na obalnu rampu uz obaranje lijevog sidra sa 3 - 4 uze lanca u moru na bočnoj udaljenosti cca 60 - 70 metara od pristana, zbog vremenske prognoze bočnog vjetra iznad 25 čvorova u vrijeme isplova po redu plovidbe, kako bih mogao isploviti jer krmeni porivni strojevi i pramčani propeler trajekta "Korčula" iznad 25 čvorova bočnog vjetra i valova nemaju potrebnu snagu za udaljiti brod od pristana. U to vrijeme od 13 - 14 minuta uključena je i plovidba od Rta Cuf prema uvali Ubli u dužini od 0,6 Nm i privez trajekta uz pristan.

Manovra pristajanja sa obaranjem lijevog sidra

Navedena manovra pristajanja sa obaranjem lijevog sidra u more je mogla potrajati cca 3 - 4 minute duže u slučaju da sidreni lanac, nakon što se sidro obori u more i povuče sa sobom cca 1,5 uza lanca, zapne i više ne izlazi iz lančanika u more tj. trajekt ga poteže za sobom pa se trajekt tada treba zaustaviti i 2 - 3 uze lanca puštati u more preko vitla a taj postupak traje 3 - 4 minute jer se lanac ne može ispuštati i prikupljati preko vitla istom brzinom kao što to može privezni konop.

Trajekti imaju pomične pramce i/ili rampe zbog kojih se mnogi lančanici, u nedostatku prostora na pramčanom dijelu broda izrađuju na način da su plitki i široki, da nemaju ravnu cijev vodilice lanca koja vodi lanac od vitla do sredine lančanika već imaju cijev vodilice koja je na više mjesta zakrivljena pa tu može doći do zapinjanja lanca. Nekim trajektima cijev vodilice lanca ne dolazi do sredine lančanika, već lanac pada na kosu platformu i sa nje se kotrlja u sredinu lančanika. Zna se dogoditi da se u lančaniku karike lanca zapletu i u tom slučaju lanac može otežano izlaziti iz lančanika u more.

Na mnogim brodovima s klasičnim pramcem ima više mjesta za projektiranje i izradu lančanika na način da lanac od vitla do lančanika ide kroz ravnu cijev vodilice do sredine lančanika te da je lančanik dubok pa se lanac pri podizanju sidra može sam slagati u lančaniku. Možda je ravnatelj lučke uprave Dubrovačko - neretvanske županije vidjevši sa pristana, ili mu je netko dojavio, da sam po bonaci došao sa trajektom cca 60 - 70 metara bočno od pristana, a ne vidjevši da obaram lijevo sidro, zaključio da mi manovra ne ide i da traje duže nego klasična manovra bez obaranja sidra u more pa me zbog toga javno proziva a bez da je prethodno provjerio informaciju.

Veći problem je manovra isplovljavanja trajekta

Svi znaju da smo zbog specifične tehničke izvedbe lančanika i cijevi vodilice lanca na trajektu "Dubrovnik" imali trenutaka da nakon što je sidro s lancem dužine cca 1 - 2 uze oboreno u more da lanac nakon toga nije htio više ići u more kao i trenutaka da sidro nije htjelo ići u more pa smo morali po karikama lanca udarati teškim čekićem - macom da bi sidro krenulo a ako ni tada ne bi krenulo onda smo ga spuštali u more preko vitla a to je onda produživalo vrijeme trajanja manovre pristajanja u luku.

U luci Ubli na novoizgrađenom trajektnom pristanu svi vjetrovi osim levanta i juga guraju trajekt na obalu pa je manji problem manovra pristajanja jer trajekt nošen vjetrom i valovima dođe na rivu takoreći i "sam" ali pri tom treba paziti da ga vjetar i valovi ne gurnu na pristan većom brzinom.

Otežana okolnost u manovri pristajanja je valjanje trajekta, pod utjecajem valova koji udaraju u pristan i vraćaju se prema trajektu, kada trajekt dođe na par metara bočno od pristana jer se u manovri na zapovjednom mostu moramo držati za rukohvate da ne bi pali.

Veći problem je manovra isplovljavanja trajekta u slučaju jačeg lebića, pulenta, maestrala i tramuntane jer vjetar i valovi guraju trajekt na obalu.

Ovo pišem na osnovu iskustva jer sam prošlo ljeto doživio da pod utjecajem vjetra iz smjera WNW brzine 25 - 35 čvorova, koji nije bio najavljen u vremenskoj prognozi pa nisam oborio lijevo sidro u more, i valova koji su bočno gurali trajekt na obalu da nisam uspio na vrijeme isploviti sa trajektom jer kada bih ga udaljio metar - dva od pristana došao bi reful vjetra i opet bi ga vratio na pristan. Uz obavijest putnicima i svim nadležnim službama odgodio sam isplov dok vjetar nije pao na brzinu ispod 25 čvorova.

Moram navesti da su i zapovjednici trajekta "Marko Polo" i trajekta "Zadar" već imali poteškoća sa isplovom s novoizgrađenog trajektnog pristaništa po vjetru iz smjera NNW brzine 25 čvorova.

Po ovim vjetrovima i sa puno većom brzinom vjetra na starom trajektnom pristanu nismo imali navednih poteškoća. Na stari trajektni pristan pristajali smo trajektima po vjetru iz ovog pravca i brzine preko 45 čvorova bez poteškoća jer je vjetar dolazio uzduž rive a ne bočno na rivu.

Usmene žalbe zapovjednika trajekata

Najveći problem je iskrcaj - ukrcaj putnika i vozila dok brodska rampa, pod utjecajem i najmanje marete koja dolazi bočno na pristan, čak i bez trunka vjetra u luci "opasno" pleše po rivi. Kada u luci Ubli bude puhao jaki vjetar iz III i IV kvadranta i donese žive valove u luku možda trajekt "iskoči" na rivu.

Svima je poznato da se svi trajekti učestalo po cijelu noć valjaju na novoizgrađenom trajektnom pristanu u luci Ubli, pod utjecajem i najmanje marete koja dolazi iz pravca otočića Kopište, iako u luci nema daška vjetra, pa članovi posade trajekta po cijelu noć ne spavaju a neki od članova posade čiji su kreveti postavljeni u smjeru pramac - krma usljed valjanja broda i udaranja broda u obalne bokobrane ispadaju iz svojih kreveta. Poznato je i da privezni konopi na trajektima pucaju, tijekom noćnog boravka trajekta u luci, usljed navedenog valjanja trajekta. Na starom trajektnom pristanu to se nije događalo.

I ostali zapovjednici trajekata se svakodnevno usmeno žale Službi operative Jadrolinije na poteškoće sa novoizgrađenim trajektnim pristanom i znaju navečer po iskrcaju putnika, vozila i tereta isploviti iz luke Ubli i sa trajektom poći na noćenje u zaštićenu luku Vela Luka pa otok Lastovo sutra ujutro ostane bez trajektne linije prema lukama Vela Luka i Split. Događa se i da otkažu putovanje za luku Ubli, osobito večernje putovanje, ne zbog stanja mora i vjetra na otvorenom već zbog marete u luci Ubli koja bi ih cijelu noć valjala za rivom pa taj dan otok Lastovo ostane bez redovne linije.

Zašto ostali zapovjednici ne istupe u javnost to treba pitati njh. Možda se plaše odmazde od strane nekih moćnih političkih uhljeba. Ja se takvih u mojoj karijeri nikada nisam plašio pa sam istupio u javnost.

Poznato je da se brodska rampa po iskrcaju putnika, vozila i tereta zatvara jer zbog valjanja trajekta rampa pleše, škripi, stvara buku koja smeta okolnom stanovništvu i može doći do oštećenja same rampe kao i obalne rampe. Članovi posada zbog toga ne mogu izići sa trajekta jer je iz istog razloga i bočni siz zatvoren te prislino ostaju na trajektu kao zatvorenici, ali bez pravomoćne presude. Na starom trajektnom pristanu rampa se nije zatvarala jer na njemu nismo imali ovakvih situacija.

Svima je poznato da brodska rampa, pod utjecajem marete koja dolazi u luku Ubli iz pravca otočića Kopište, učestalo opasno "pleše" lijevo, desno, gore i dolje te je iskrcaj i ukrcaj putnika u takvim okolnostima jako opasan jer može doći do ozljede putnika, oštećenja vozila i brodske rampe.

‘Trajektni pristan izgrađen je na najopasnijoj lokaciji u luci Ubli‘

Svima je poznato da je novoizgrađeni trajektni pristan izgrađen na najopasnijoj lokaciji u luci Ubli, na kojoj se razbijaju svi valovi koji u luku ulaze iz III i IV kvadranta, da je uvučen prema obali za 30º u odnosu na stari pristan i kao takav je doveo trajekte u položaj opasne blizine obalnih grota te da je napravljen po sistemu "pune" rive na koju dolaze valovi i propinju se na mnogo veću visinu od svoje visine.

Ako se želi da trajekti što redovitije uplovljavaju u luku Ubli, jedino rješenje u ovim situacijama svi vide u osposobljavanju starog trajektnog pristana kao alternativnog rješenja, po uzoru na Maslenički most, ali izgleda da to samo nadležne - odgovorne osobe ne vide ili se prave da ne vide. Čim je vremenska prognoza najavljivala da će za vrijeme isplova trajekta iz luke Ubli biti vjetar brzine 25 čvorova i više, koji gura trajekt na obalu, bez obzira ako je za vrijeme uplova u luci bonaca na pristan pristajao sam desnim bokom sa krmenom rampom na obalnu rampu i u manovri pristajanja, na bočnoj udaljenosti broda cca 60 - 70 metara od pristana, obarao sam u more lijevo sidro sa 3 uze lanca u moru. U slučaju nastupa takvog vjetra, koji sa refulima može biti i jači, na isplovu iz luke sidro služi kao pomagač pramčanom propeleru kod udaljavanja pramca broda od pristana. Nisam obarao sidro iz zabave nego iz predostrožnosti i potrebe. Legendarni zapovjednici koji su plovili na trajektima Jadrolinije gospar kap. Nadramija, kap. Dužević, kap. Šišić, kap. Jovićević, kap. Aleksić i mnogi drugi učili su nas, dok smo sa njima kao časnici palube plovili na trajektima u brzoj pruzi od Rijeke do Igumenice, da ako imaš izbor uvijek kod pristajanja brodom u luku treba pristajati na rivu s koje ćeš lakše isploviti, a ne na rivu gdje ćeš lakše pristati, jer se ne smije dogoditi da ne možeš isploviti iz luke zbog vjetra koji te gura na pristan. Poznata je priča iz slavnih dana legendarne brze pruge Rijeka - Igumenica da su se satovi mogli podešavati na osnovu vremena uplovljavanja i isplovljavanja trajekata Jadrolinije po lukama jer su uvijek bili u skladu sa redom plovidbe. Na žalost u luci Ubli trenutno nema alternativnog pristana jer je određen samo jedan pristan za trajekte pa u tom slučaju kao "osigurač" sam morao koristiti sidro da bih bio sigurniji da ću uspjeti isploviti.

Iz samo njemu znanih razloga ravnatelj kap. Banovac je svojim izjavama u javnosti u nekoliko navrata, vezano uz izgrađeni trajektni pristan u luci Ubli, mene omalovažavao želeći me prikazati kao nesposobnog zapovjednika pa u tom smislu navodim sljedeće činjenice: iako sam od njega stariji samo godinu i dva mjeseca da sam, nakon odrađene kadeture, redovno završio Višu pomorsku školu u Splitu 1983. godine, a on je diplomirao na VPŠ u Dubrovniku 1993. godine, tj. stekao sam diplomu 10 godina prije njega, da sam stekao zvanje kapetana duge plovidbe 1988. godine u Lučkoj kapetaniji u Splitu, a da je on to zvanje stekao 1998. godine, tj. stekao sam to zvanje 10 godina prije njega, da se on prvi put poslije odrađene kadeture ukrcao na brod 1995. godine, a da sam ja u to vrijeme bio zapovjednik trajekta "Marko Polo", na dužobalnim i međunarodnim linijama, da sam 1992. godine unaprijeđen za zapovjednika na trajektu "Ilirija" na dužobalnim i međunarodnim linijama, potom sam kao zapovjednik plovio na trajektu " Slavija " na dužobalnim i međunarodnim linijama, na trajektu "Hanibal Lucić" kojega sam doveo iz Latvije u zimskom periodu preko Biskaja, na trajektu "Marko Polo" i trajektu "Dubrovnik" u dužobalnim i međunarodnim linijama, na trajektu "Petar Hektorović" kojega sam doveo iz Danske u zimskom periodu ploveći preko Biskaja, na trajektu "Zadar" na dužobalnim i međunarodnim linijama te na trajektima "Marjan", "Petar Hektorović" i "Korčula", da sam često i po jakom vjetru sa trajektima "Marko Polo" i "Dubrovnik" pristajao u četverovez sa oborenim jednim ili dva sidra u moru i krmenom rampom oslonjenom na obalnu rampu u lukama Split, Ancona, Korčula, Bari, Krf i Igumenica te sa trajektima "Ilirija" i "Zadar" u luci Korčula i Ancona. da časno i uspješno obavljam dužnost zapovjednika na brodovima u Jadroliniji već 33 godine, a da je on bio zapovjednik broda na inozemnim kompanijama ukupno pet godina od 2005. do 2010. godine, da mi je na Danima hrvatskog turizma 2006. godine u Cavtatu uručeno priznanje "Djelatnik godine" u kategoriji djelatnik u pomorskom prijevozu, da sam u sedam godina rada na trajektu "Korčula" zbog izrazito nepovoljnih vremenskih uvjeta, možda ukupno pet puta odustao od uplovljavanja u luku Ubli iako trajekt "Korčula" ima najlošije maritimne karakteristike (rampa kao vanjska strana pramca, gaz od tri metra, velika bočna površina, slaba "šija voga", plitak pramčani propeler snage 355 kW/za usporedbu navodim da trajekt "Petar Hektorović" ima dva pramčana propelera ukupne snage 600 kW …) od svih trajekata koji su plovili na liniji za otok Lastovo, da je velika razlika u obavljanju manovre pristajanja i isplovljavanja broda po stranim uređenim velikim lukama uz peljara i asistenciju dva - tri tegljača od obavljanja manovre po lukama na našim otocima, osobito noću, gdje nema peljara i mogućnosti asistencije tegljača, gdje su rive često kraće od broda i neosvijetljene, već su zapovjednik i posada prepušteni dragom Bogu i sebi samima te se nadaju da će ih na rivi dočekati privezivači koji će što brže prihvatiti brodske konope.

Svi navedeni podaci o ravnatelju Lučke uprave Dubrovačko - neretvanske županije kap. Banovcu javno su objavljeni na https:/danihrluka.eu (Dani hrvatskih luka - Dubrovnik, 27.3. - 28.3.2025.). Prema svemu navedenome, po mojoj procjeni, ispada da sam ja kao zapovjednik trajekta u Jadroliniji više napravio manovri pristajanja - isplovljavanja u lukama nego što ravnatelj Lučke uprave Dubrovačko - neretvanske županije kap. Banovac ima sati plovidbe kao zapovjednik broda. Žao mi je što mi ravnatelj Lučke uprave Dubrovačko - neretvanske županije kap. Banovac iz svog iskustva nije dao savjet za sigurnije i brže obavljanje manovre uplovljavanja i isplovljavanja trajektom "Korčula" na neosvijetljenom trajektnom pristanu bez uporabne dozvole u luci Ubli te za sigurniji iskrcaj - ukrcaj putnika i vozila dok brodska rampa opasno "pleše", rado bih ga saslušao, jer ja učim cijeli život, ali ne prihvaćam da me on ili bilo tko drugi omalovažava - zaključuje kapetan Grgo Dujmović, prenosi Dubrovački vjesnik.