Prvi put detaljno se regulira prosipanje kremiranih posmrtnih ostataka te se utvrđuju pravila ponašanja na dubrovačkim gradskim grobljima. Gradsko pogrebno društvo "Boninovo" godišnje zaprimi dvadesetak zahtjeva za kremiranjem. Cijena koja uključuje prijevoz pokojnika iz Dubrovnika u posebnom lijesu do najbližeg krematorija – u Zagrebu, samu kremaciju, urnu te ostale usluge koje ovise o odabiru obitelji, najčešće se kreće oko 2500 eura.
Gradska uprava predlaže novu Odluku o grobljima, usklađenu sa zakonom koji je prošle godine usvojen. Zadnja takva odluka donesena je 1997. godine i otad je bilo vrlo malo njezinih izmjena. Novim prijedlogom propisuje se postupanje s kremiranim posmrtnim ostacima umrle osobe.
U pravilu, ostaci se ukapaju na grobljima. Iz "Boninova" kažu kako možda jednom godišnje dobiju upit o preuzimanju urne i mogućnostima prosipanja pepela izvan groblja. Ta je mogućnost i prije postojala, ali samo uz dopuštenje gradske uprave.
U prijedlogu nove Odluke o grobljima piše da će se pepeo moći prosipati izvan groblja na području Dubrovnika, i to u more izvan granica uređenih plaža i prirodnih kupališta te izvan njihova zaštitnog pojasa, na pučini mora s plovila, ili s kopna, s litica i prirodnih uzvisina nad morem, isključivo na mjestima koja nisu uređena kao javna kupališta ili šetnice.
Prihvati li se ovakav prijedlog, neće biti dopušteno prosipanje pepela unutar luka, marina, sidrišta i lučkih bazena otvorenih za javni promet, s gradskih zidina te unutar granica zaštićene povijesne jezgre Dubrovnika, niti na području zaštićenih dijelova prirode, uključujući otoke Lokrum i Daksu.
"Prosipanje kremiranih posmrtnih ostataka obavlja obitelj umrle osobe ili pogrebnik kojeg ona ovlasti, na način kojim se osigurava dostojanstvo prema umrloj osobi te ne narušava javni red i mir", stoji u tekstu prijedloga koji je otvoren za javno savjetovanje.
Osim što će se konačno propisati postupanje s kremiranim ostacima pokojnika, predlaže se utvrđivanje pravila ponašanja na grobljima kojima upravlja gradsko društvo "Boninovo". Kršenjem pravila, fizička osoba riskira kaznu od 50 do 260 eura, dok su kazne za pravne osobe i do 1320 eura ako se, na primjer, grobno mjesto i prostor oko njega ne održavaju urednim i čistim, ako se onečišćuje ili oštećuje grobnice, vozi ili ostavlja romobil, motocikl ili drugo prijevozno sredstvo unutar groblja, ili se, pak, na groblje dovodi pse i druge životinje.
Pogrebno društvo "Boninovo" još prošle godine donijelo je odluku o ponašanju na groblju kojom je, između ostalih pravila, propisana zabrana vrijeđanja nacionalnih, vjerskih ili moralnih osjećaja građana. U odluci piše da je zabranjeno vrijeđati: "vrijednosti obrambenog Domovinskog rata ili na bilo koji način veličati agresiju na Republiku Hrvatsku ili oružanu pobunu protiv Republike Hrvatske tijekom Domovinskog rata ili sudionike u toj pobuni".
Nadalje, zabranjena je sadnja biljnog ukrasnog materijala, postavljanje posuda za cvijeće i druge ukrasne opreme u dotrajalom stanju, pristup neprimjereno odjevenim posjetiteljima, postavljanje neprikladne slike, natpisa i reklamnih materijala, ukapanje posmrtnih ostataka životinja, i tako se dalje nastavlja niz zabrana.
Direktor Marijan Dadić kaže kako ih građani kontaktiraju i za ukop kućnih ljubimaca, što nije moguće na gradskim grobljima.
– Imali smo takvih upita. Ljudi su spremni izdvojiti novac za pokapanje svog ljubimca, ali mi takvu uslugu nemamo niti ona postoji u Dubrovniku. Što se tiče pravila ponašanja na grobljima, dosad smo najviše neugodnosti imali s vožnjom romobila, ali smo taj problem riješili – kaže Dadić.
Što je s nasljeđivanjem i kako se može izgubiti pravo korištenja grobnog mjesta? Mnogi pogrešno misle da su vlasnici, a zapravo imaju pravo korištenja grobnog mjesta. I to je pravo predmet nasljeđivanja. Nakon smrti korisnika grobnog mjesta, pravo korištenja stječu njegovi nasljednici utvrđeni pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju koje sud, odnosno javni bilježnik kao povjerenik suda, po službenoj dužnosti dostavlja upravitelju groblja.
Međutim, ako korisnici ne plaćaju grobnu naknadu i dug prijeđe iznos od deset godišnjih iznosa te naknade, upravitelj groblja korisniku grobnog mjesta šalje poziv da plati sve neplaćeno sa zakonskim zateznim kamatama u roku od 30 dana. U suprotnom, gubi pravo korištenja grobnog mjesta. Poziv se šalje na adresu, ako je poznata, u javnom glasilu, na oglasnim pločama groblja ili na mrežnim stranicama.
– Takvi su slučajevi u Dubrovniku rijetki, jedan u proteklih godinu dana. Ako je prošlo 20 godina od posljednjeg ukopa i 10 godina nitko nije plaćao grobnu naknadu, grobnica se smatra napuštenom i, sukladno zakonu, uprava groblja može donijeti odluku da dodijeli grobnicu drugom korisniku.
Otkako sam u Boninovu, zadnjih desetak godina, takva grobna mjesta nismo davali drugom korisniku, nego smo ih, gdje je sa stopostotnom sigurnošću utvrđeno da je riječ o napuštenoj grobnici, upisali na "Boninovo", odnosno Grad Dubrovnik i koristili ih kao zajedničku grobnicu – pojasnio je Dadić.
Zakon propisuje naknadu za dodjelu ili za ponovnu dodjelu grobnice. Prema cjeniku "Boninova", ta naknada iznosi 13.193 eura. Upravitelji hrvatskih groblja i pred donošenje Zakona o groblju prošle godine predlagali su da se grobnica može smatrati napuštenom ako se grobna naknada ne plaća pet, umjesto sadašnjih deset godina, te ako je od posljednjeg ukopa prošlo 10 ili 15 godina, a propisano je 20.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....