Od neslavnog simbola prekomjernog turizma do europskog uzora: impresivan preokret Dubrovnika privukao je pozornost cijelog svijeta, a britanski Telegraph grad obasipa pohvalama.
Bilo je vrijeme kada se Dubrovnik nalazio na gotovo svakoj listi destinacija pogođenih prekomjernim turizmom. Putopisci su njegove probleme uspoređivali s onima u Veneciji i Barceloni. Televizijske ekipe snimale su gužve koje su se probijale uskim ulicama Staroga grada. Kruzeri su postali simbol svega što su kritičari smatrali pogrešnim u suvremenom turizmu. Godinama je prevladavala jednostavna priča – Dubrovnik je postao žrtva vlastitog uspjeha.
Danas se ta priča očito mijenja.
Nedavna analiza britanskog Telegrapha istražila je je li Dubrovnikova dugogodišnja borba protiv prekomjernog turizma urodila plodom te zaključila da se grad sve više promatra kao europski primjer uspješnog upravljanja turizmom bez uništavanja onoga zbog čega posjetitelji uopće dolaze, piše Lauren Simmonds za Total Croatia News.
Nekad je Dubrovnik bio problem
Ova promjena posebno je značajna jer je malo destinacija toliko povezano s pojmom prekomjernog turizma kao Dubrovnik. Popularnost grada eksplodirala je tijekom 2010-ih zahvaljujući kruzerskom turizmu, jeftinim zračnim linijama, društvenim mrežama i globalnom uspjehu serije Game of Thrones.
Tijekom vrhunca ljetne sezone povijesna jezgra pod zaštitom UNESCO-a teško se nosila s ogromnim brojem posjetitelja. Gužve su postale toliko izražene da su međunarodni mediji redovito postavljali pitanje ugrožava li turizam budućnost grada. Dubrovnik je u mnogočemu postao ogledni primjer onoga što se događa kada destinacija postane previše uspješna.
Grad je odlučio uzvratiti
Za razliku od nekih drugih destinacija koje su se samo žalile na prekomjerni turizam, Dubrovnik je počeo eksperimentirati s konkretnim rješenjima. Pokrenuta je inicijativa „Respect the City“, uvedeno je strože upravljanje dolascima kruzera, uloženo u tehnologiju za praćenje posjetitelja te su poduzeti koraci kako bi se turistički promet ravnomjernije rasporedio tijekom dana.
Gradske vlasti isticale su da cilj nikada nije bio zaustaviti turizam, nego njime upravljati. Upravo je ta razlika bila ključna, budući da turizam ostaje temelj gospodarstva Dubrovnika, pa bi protuturistički pristup bio politički i gospodarski neodrživ te potencijalno vrlo štetan.
Kruzeri su bili glavna meta
Jedna od najkontroverznijih mjera odnosila se upravo na kruzerski turizam. Godinama su tisuće putnika pristizale istodobno, stvarajući uska grla oko povijesne jezgre.
Grad je odgovorio reguliranjem dolazaka i ograničavanjem broja kruzera koji se istodobno mogu nalaziti u luci. Strategija nije naišla na jednoglasnu podršku, ali je riješila jedan od najuočljivijih uzroka prevelikih gužvi. Čak i kritičari dubrovačkog turističkog modela često priznaju da je nekontrolirani kruzerski promet bio jedan od najvećih izazova grada.
Očuvanje života unutar zidina
Gužve nisu bile jedini problem. Kao i mnogi povijesni europski gradovi, Dubrovnik se suočio s postupnim iseljavanjem stalnih stanovnika iz svoje stare gradske jezgre. Kako su apartmani postajali sve isplativiji za turistički najam, broj lokalnih stanovnika unutar zidina kontinuirano se smanjivao.
Kao odgovor na taj trend, uvedene su mjere za poticanje stalnog stanovanja i očuvanje svakodnevnog života u Starome gradu. Među njima su bile potpore za stanovanje te aktivnosti usmjerene na to da povijesna jezgra ostane živa zajednica, a ne samo turistička kulisa ili muzej na otvorenom.
Ostatak Europe i dalje promatra Dubrovnik
Ono što priču Telegrapha čini zanimljivom nije samo pohvala, nego i trenutak u kojem dolazi. Diljem Europe prekomjerni turizam postao je jedan od najvećih izazova za popularne destinacije. Gradovi poput Barcelona i Venice i dalje se bore s napetostima između stanovnika i turista.
Prosvjedi protiv turizma postaju sve češći, dok vlade traže rješenja koja bi istodobno zaštitila kvalitetu života građana i osigurala gospodarski rast. U takvom kontekstu Dubrovnik se sve češće navodi kao primjer destinacije koja je pokušala riješiti problem prije nego što je postao neizdrživ.
Izazovi ipak nisu nestali
To ne znači da svi smatraju kako je problem u potpunosti riješen. Prometne gužve i dalje su uobičajena pojava tijekom sezone, kao i problemi povezani s dostupnošću stanovanja. Mnogi stanovnici još uvijek osjećaju da turizam previše dominira svakodnevnim životom tijekom ljetnih mjeseci.
Unatoč poboljšanjima, Dubrovnik ostaje jedna od najposjećenijih destinacija na Mediteranu, a pritisci koji su doveli do prekomjernog turizma nisu nestali.
Drugačija turistička priča
Godinama je Dubrovnik služio kao upozorenje, a danas se sve češće koristi kao primjer dobre prakse. Hoće li se ta promjena pokazati trajnom, tek treba vidjeti. No sama činjenica da se jedna od najpoznatijih europskih destinacija povezanih s prekomjernim turizmom danas spominje kao dio rješenja, a ne dio problema, predstavlja izniman zaokret.
Na kontinentu koji još uvijek traži odgovore na turističke izazove, to bi mogla biti jedna od najvažnijih hrvatskih uspješnih priča posljednjih godina, piše Total Croatia News.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....