Pomama za kućnim ljubimcima na jugu Dalmacije, brojke sve govore. Stručnjak: ‘Riječ je o potrebi...‘

U Dubrovniku je prošle godine bilo 2.114 cijepljenih aktivnih pasa starih do 15 godina, a u Dubrovačko-neretvanskoj županiji 6.376. Podaci su to Središnjeg upisnika kućnih ljubimaca - baze podataka Lysacan. Trend je porasta broja kućnih ljubimaca pa se tako posljednjih godina, u Dubrovniku, godišnje mikročipira preko 200 novih pasa. Lani ih je mikročipirano 239.

Točna brojka svih kućnih ljubimaca nije poznata, jer Središnji registar vodi bazu samo za pse, mačke i pitome vretice.

- U pripremi je novi pravilnik o označavanju, registraciji i premještanju kopnenih životinja kojim se planira reguliranje sustava označavanja i drugih kućnih ljubimaca – kažu u Ministarstvu poljoprivrede.

O sve većoj potražnji za ljubimcima govori i brojka o 1.560 registriranih uzgajivača kućnih ljubimaca namijenjenih prodaji, od toga su tri u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

Naprimjer, u Hrvatskoj je sedam uzgajivača zmija, a 59 uzgajivača mačaka.

Kad su u pitanju psi, u Hrvatskoj najčešće radi o mješancima, a potom su najpopularnije pasmine njemački ovčar, maltezer, labrador, zlatni retriver, hrvatski ovčar, pekinezer, ši-cu, zatim američki stafordski terijer, belgijski ovčar, itd. Željko Dedić, dubrovački veterinar, kaže kako je ovdje i mnogo lovačkih pasa.

- Još kao student, prije dvadesetak godina sam boravio u Poljskoj i svjedočio kako su svaka kuća ili stan imali kućnog ljubimca, bez obzira na imovinsko stanje. Tko je imao manje, držao je ribicu, tko je imao više, imao je psa ili čak dva. Trend posjedovanja kućnih ljubimaca je polako dolazio i do nas. Mislim da razlog tome leži u potrebi za približavanjem prirodi u doba migracije u gradove, masovne urbanizacije i otuđenja. Dakle, nije riječ čak ni o pomodarstvu nego o potrebi. Za očekivati je da će taj europski trend još više rasti kod nas. Osim toga, psi su danas sveprisutni u različitim ulogama, kao vodiči slabovidnih osoba, kao pomoć u socijalizaciji djece s posebnim potrebama, tragač pri policiji, čuvar,... – komentira Dedić, dr. med. vet.

Ljudi griješe doživljavajući životinju kao poklon bližnjoj osobi ili se povode dječjim željama, neozbiljno shvaćajući obveze prema kućnom ljubimcu.

- Prije nego što nabave psa, ljudi bi se prvo trebali educirati, shvatiti da je ta životinja ovisna o njima i da je to odgovornost koja mnogo toga zahtijeva. I nije pas za svakoga. Imate ljudi koji kroz psa ostvaruju neke svoje vlastite nedostatke i prave probleme okolini. Mislim da negdje vani postoji i obveza polaganja psiho testa. Zapad je davno prepoznao nužnost prilagodbe legislative, koja je danas došla do toga da je pas zakonodavno na razini čovjeka. Nema šanse da u Njemačkoj udarite psa na javnom mjestu a da vas policija ne privede – kaže sugovornik.

Uprava veterinarstva za buduće je posjednike izradila brošuru u kojoj podsjeća kako psa kojeg drže pod nadzorom ne smiju izložiti slobodnoj prirodi ili ga ondje naseliti, nanositi bol, patnju ni ozljede pri dresuri. Psi koji su označeni i cijepljeni protiv bjesnoće, upisuju se u Središnji upisnik pasa, a mikročipom moraju biti označeni najkasnije 90 dana od štenjenja. Mikročip je neškodljiva, samoočitavajuća, pasivna naprava s radiofrekvencijom, veličine zrna riže, koja se ugrađuje bez opasnosti po životinju. Mikročip je trajan i prati psa od označavanja do uginuća.