Jedan je od najvećih izazova vezanih uz klimatske promjene u upravljanju baštinom u nadolazećem razdoblju je podizanje razine mora, upozorenje je koje su istakli autori Plana pripravnosti i upravljanja rizicima za svjetsko dobro "Stari grad Dubrovnik”. Razina mora raste oko 2,2 milimetra godišnje, no u Dubrovniku je zabilježen ubrzan rast.
Prema podatku iznesenom u spomenutom dokumentu, koji će se naći na dnevnom redu iduće sjednice Gradskog vijeća Dubrovnika, razina mora u Dubrovniku je s 0,83 milimetra godišnje porasla na 3,62 milimetra godišnje.
„Do 2100. predviđa se da će 47 od 49 UNESCO-ovih lokacija na Mediteranu biti pod rizikom od poplava ili erozije – što je primjerice povezano s procesom sušenja koje slijedi nakon plavljenja mora, izazivajući kristalizaciju soli i polako lomeći kamenje”, stoji u dokumentu kojeg je za Grad Dubrovnika izradila tvrtka Urbanex. Iz Splita.
Porast razine mora ubrzava se zbog globalnog zagrijavanja, smanjenja snježnog pokrivača i topljenja leda, što uzrokuje obalnu eroziju te povećava rizik od poplava. Posebno je ugrožena obalna baština.
„Projekcije IPCC-a predviđaju da će razina mora u Hrvatskoj do 2100. godine porasti između 0,49 i 1,08 metra, ovisno o emisijama. U vremenima ubrzanog porasta razine mora, precizna su mjerenja relativne i eustatske promjene razine mora ključna u predviđanjima uvjeta života obalnih gradova u nadolazećim godinama. Porast razine mora sve će više utjecati na drevnu kanalizacijsku mrežu starog dijela grada jer prodiranjem mora u kanalizacijski sustav dolazi do plavljenja dijela stare gradske jezgre. Ako se razina mora poveća do kritične granice, bit će nužno provesti potrebnu zaštitu radi smanjenja obalnoga rizika i utjecaja mora blokiranjem širenja vode u unutrašnjost. To uključuje tvrdu zaštitu kao što su morski zidovi, lukobrani, barijere i ograde za zaštitu od poplava, erozije i prodora slane vode”, navode autori.
Kad je u pitanju rizik od poplava, u Planu stoji kako je u povijesnoj jezgri najizloženije područje Straduna s pripadajućim bočnim ulicama.
„Problemi s poplavama u povijesnoj jezgri Dubrovnika djelomično su ublaženi projektom čišćenja kanala ispod Straduna provedenim 2019. godine, a projekt rekonstrukcije sustava vodoopskrbe i sanaciji sustava odvodnje u povijesnoj jezgri nastavljen je i u kasnijim godinama čišćenjem i sanacijom kanala ispod Straduna, kanala u Ulici Prijeko te u Ulici Celestina Medovića (spoj Prijeko – Stradun). Unatoč poduzetim mjerama, sve učestalije ekstremne vremenske pojave, koje uključuju iznenadne i intenzivne oborine, povećavaju učestalost urbanih poplava. U takvim situacijama sustav oborinske odvodnje nije u stanju apsorbirati velike količine kiše, a kombinacija jakih oborina i morskih plima dovodi do ponovljenih poplava na području najnižih dijelova gradske jezgre”.
Zanimljivi podaci izneseni su u poglavlju o riziku od olujnog ili orkanskog nevremena. Ističe se kako je dubrovačko područje ugroženo od vjetra te da tijekom godine snažan vjetar puše 88 dana, a olujni vjetrovi prosječno 10 puta godišnje. Na jadranskim postajama broj dana s grmljavinom prelazi 40, no Dubrovnik ih bilježi čak 56 dana godišnje, najviše među mjernim mjestima.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....