Vlahušić na tribini o golfu: Pitam se tko je napravio apartmanizaciju povijesne jezgre?

/ Smetaju li nam hoteli i apartmani na padinama Srđa, ili samo u slučaju golfa? Imamo li dvostruka mjerila ? U povijesnoj jezgri postoji 1451 stan, a sam 50 ih je u vlasništvu Grada, Blagih djela i Crkve. U ostalih 1400 privatnih stanova živi 900 ljudi. Pitam se tko je napravio apartmanizaciju povijesne jezgre ? Nitko se nije žalio na tristotinajk novih apartmana Babina kuka, tu nitko nije rekao ni riječi – izjavio je gradonačelnik Andro Vlahušić koji je u ime predlagača UPU-a Grada Dubrovnika na tribini „Ekonomski aspekti golf resorta na Srđu“, koja se održava u kinu Sloboda, .ocijenio kako je projekt koristan za Grad.

-Mislim da golf treba Gradu, radi razvoja i društvenih sadržaja . Potvrđeno je da nema štetnih posljedica za biljni i životinjski svijet. U ekonomskom pogledu je ključno što građani neće ništa platiti ni iz svojih džepova ni iz gradskog proračuna. Otvaraju se nova radna mjesta, tisuću ili 500 to ne znam, ali možemo procijeniti prema sličnom kompleksu Babina kuka. Predviđam 500 stalnih i 1000 zaposlenih sezonski. – ustvrdio je Vlahušić i dodao kako će ako UPU prođe, 40 tisuća kvadrata zemljišta prijeći u vlasništvo grada, a grad bi dobio i 130 milijuna kuna komunalnog doprinosa i 30 vodnog doprinosa, uz obvezu ulaganjai u nerazvrstane ceste, do osanke, prema Žarkovici i Imperijalu 20 milijuna kuna za ceste.

Dr Ivo Kunst s Instituta za turizam dotaknuo se ključnih teza treba li Dubrovniku uopće golf.

- U turističkom biznisu postoi načelo diferencijacije destinacija. Što je jedinstveni prodajni prijedlog Dubrovnika danas i sutra? Ako je Grad percipiran kao svjetski vrijedna baština, to mu je najjači adut i treba ga zaštititi kao UNESCO-ovu baštinu. Ako bi se tome dodao golf mogli bismo govoriti o Dubrovniku kao„Unescom zaštićena golf destinaciji“, Kulturnoj golf destinacija, te golfu golf na zaštićenom kulturnom dobru. Zaključak treba li golf Veeneciji ili Salzburgu.

Golf ne treba nužno Dubrovniku, nije presudno. Ako građani odluče golf izabrati kao razvojni pravac je li to najbolji način korištenja. To je nekretninski projekt, kaže Kunst. Da bi se tako pozicioniao treba mu 5 do 7 golf terena, a ovdje je riječ o 1,5 terena. Kunst misli da je projekt neracionalan i skup. Valja voditi računa o infrastrukturi. U pravilu projekti na nekretninskom biznisu posluju do dva mjeseca, a infrastruktura se radi po vršnom kapacitetu, što znači neisplativu investiciju na dugi rok. Projekt neće produljiti sezonu, jer vile to u pravilu ne mogu i nema tu profita.

Kunst smatra da bi se zaposlilo tek 400 zaposlenih, a nije jasno ni hoće li to biti uvezena radna snaga. Ako im Dubrovnik nije prebivalište, za njh treba izgraditi investitor, koji se na to nije obvezao. Sadržaji su također dvojbeni, od dvornaa, preko amfteatara, ne vidi tu smisao.

Napuhani su dosta i trokovi 18 plus 9 rupa, malo manje od 50 milijuna eura, a cijena normalnog terena je do 7 milijuna dolara.Najudnije od svega je što bi metar kvadratni apartmana bila 800 eura jeftinija od kvadrata vile kao najkvalitetnijeg objekta.

Radi se o zatvorenom getu, od kojeg građani nemaju nikakve koristi. Grad ima dugoročnu štetu. Troškovi održavanja infrastrukture bit će sve već, a plaćat će ih porezni obveznici-kazao je Kunst i upozorio na rizik potrošenog prostora kroz oportunitetni trošak, te dubioznu isplativost projekta.

Sudionica tribine dr Saša Poljanec Borić s Instituta za društvena istraživanja Ivo Pilar ukazala je kakoa golf već tridesetak godina služi za predstavljanje političkim elitama, a da u dubrovačkom slučaju predstavlja primjer prisvajanja rente lokacije za stjecanje ekstraprofita. Mr Jagoda Munić iz Zelene akcije govorila je o procjeni utjecaja na okoliš golf resorta i socioekonomski aspektima.

Komentirala je da nije točno da nema štetnih utjecaja, nego da je prihvatljivo za okoliš. Ono što se od početka promijenilo je smanjivanje broja vila s 268 na 240 i javni park za građane u zelenom području koje ona zove „okrajcima“. 59 posto investicije ide za smještajne kapacitete. U ile 33 apartmane 12 posto, uz 5 posto za golf terene .

To jest nekretninski projekt, što je potvrdio i bivši ministar Ostojić. Je li projekt isplativ za lokalnu ekonomiju Dubrovnika? Ne može biti ni isplativ ni funkcionalan bez dodatne izgradnje i prodaje apartmana i vila na tržištu. Visoki troškovi održavanja pokazuju da ne mogu biti isplativi bez najma i prodaje nekretnina. Investicija u golf je 5 posto, a u povratu investicije 10 posto.

DV