Proljetna kampanja oralne vakcinacije lisica protiv bjesnoće započinje 17. travnja 2026. godine s lokacije aerodroma Varaždin i aerodroma Brač, odakle će se mamci prvo polagati na područjima sjevernog dijela Hrvatske i Dalmacije. Nakon toga, distribucija će se provoditi s aerodroma Vinkovci-Sopot u područjima istočne Hrvatske i s aerodroma Rijeka (Krk) na području Gorskog kotara i Istre, poručili su iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.
Bjesnoća je virusna zarazna bolest, opasna zoonoza od koje obolijevaju domaće i divlje životinje te ljudi. Prisutna je širom svijeta, osim u pojedinim izoliranim zemljama te u zemljama zapadne Europe, koja se smatra slobodnom od bolesti. Divlji mesojedi iz porodice Canidae glavni su rezervoari bolesti te su odgovorni za održavanje ciklusa njezine pojave u prirodi, a posljedično i za postojanost bolesti u populaciji domaćih životinja.
Dok se silvatična bjesnoća, koja se u prirodnom ciklusu održava u populaciji divljih mesojeda, uglavnom pojavljuje na području sjeverne hemisfere, urbana bjesnoća, čiji su glavni rezervoar psi, daleko je značajnija za javno zdravstvo u zemljama u razvoju. U tim područjima bjesnoća uzrokuje do 99 posto smrtnih slučajeva kod ljudi, što rezultira s više od 50.000 ljudskih žrtava godišnje. Tim oblikom bjesnoće danas su najteže pogođene zemlje u razvoju u Aziji i Africi.
Dvanaest godina bez bjesnoće
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) klasificira bjesnoću kao tzv. zanemarenu zoonozu te, uz Svjetsku organizaciju za zdravlje životinja (WOAH), podupire sve aktivnosti usmjerene na širu dostupnost adekvatne zaštite od ove bolesti za zdravlje ljudi. Kontrola silvatične bjesnoće i njezino iskorjenjivanje u populaciji rezervoara (divljih životinja) provodi se kampanjama oralnog cijepljenja divljih životinja. Kontrola urbane bjesnoće provodi se putem masovnih kampanja i redovitih cijepljenja pasa te kontrolama populacije pasa lutalica. Njihova sveobuhvatna primjena smatra se jedinim učinkovitim načinom iskorjenjivanja ove bolesti.
Na području Republike Hrvatske posljednji slučajevi bjesnoće bili su vezani uz tzv. silvatični oblik bolesti, pri čemu su oboljelu populaciju najvećim dijelom činile divlje životinje, primarno crvene lisice (Vulpes vulpes), koje se smatraju najvažnijim rezervoarom i vektorom bjesnoće. Kod domaćih životinja bjesnoća se javlja redovito kao posljedica kontakta s oboljelom divljom životinjom. Od domaćih životinja, većinu oboljelih čine mačke i psi zbog izravne izloženosti kontaktu s lisicama (ulazak lisica u dvorišta, lov, parkovi, dnevna migracija) te zbog nepoštovanja zakonskih odredbi o preventivnom cijepljenju ljubimaca (pasa) njihovih vlasnika.
Posljednji slučaj bjesnoće u Hrvatskoj zabilježen je 2014. godine, zahvaljujući provedbi oralne vakcinacije lisica od 2011. godine u kontinuitetu do danas. Europska komisija dodijelila je Republici Hrvatskoj 2021. godine status zemlje slobodne od bjesnoće.
Iako od 2014. godine nema slučajeva bjesnoće u zemlji, uzimajući u obzir globalizaciju te mogućnosti širenja bolesti prometom ljudi i životinja, važno je kontinuirano podizati svijest javnosti o opasnosti ove bolesti. Bjesnoća je zoonoza i na ljude se prenosi izravnim kontaktom sa zaraženom životinjom. Bolest je neizlječiva te u slučaju nepravodobne reakcije (nemogućnost provedbe brzog i cjelovitog epidemiološkog istraživanja bolesti, te, ako je potrebno, i primanja postekspozicijske antirabične zaštite ljudi) završava smrtno.
Jesenska i proljetna akcija
Vjerojatnost izloženosti čovjeka virusu bjesnoće izravno je povezana sa stupnjem i blizinom inficiranih životinja s ljudskim naseljima. Zbog zajedničkog suživota sa životinjama, urbana bjesnoća predstavlja značajnu i trajnu prijetnju za zdravlje ljudi u ruralnim i gradskim sredinama, kao i skupinama ljudi koji su profesionalno ili na drugi način izloženi riziku kontakta s bijesnim životinjama (npr. veterinari, lovci, turisti).
Iako je smrtonosna, bjesnoća se može spriječiti. Učinkovita kontrola bjesnoće te njezino iskorjenjivanje mogu se postići stvaranjem i održavanjem imuniteta životinja na bjesnoću sustavnom provedbom oralne vakcinacije lisica. U svrhu osiguravanja zaštite zdravlja ljudi i domaćih životinja od bjesnoće, a radi iskorjenjivanja bolesti u populaciji lisica, kao glavnih rezervoara, Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva sustavno od 2011. godine provodi oralnu vakcinaciju lisica protiv bjesnoće. Važnost provedbe ove mjere prepoznato je na razini EU-a, koji kontinuirano odobrava hrvatske programe oralne vakcinacije lisica te ih sufinancira.
Mjera se provodi dva puta godišnje, u jesen i proljeće. Jesenskom akcijom cilj je imunizirati lisice prije sezone parenja, a proljetnom akcijom osigurava se cijepljenje pomlatka. Mamci koji u sebi sadrže potrebnu dozu cjepiva u potpunosti su neškodljivi za zdravlje drugih divljih i domaćih životinja.
U Hrvatskoj se mamci polažu pomoću zrakoplova, što je najučinkovitiji i ekonomski najisplativiji način distribucije cjepiva jer se tako osigurava polaganje dovoljne količine cjepiva u kratkom razdoblju na cijelom području naše zemlje.
Iz zrakoplova se, pomoću specijalnih uređaja s ugrađenim GPS sustavom i posebno dizajniranim softverom, izbacuje jedan po jedan mamac na sljedeći način:
– Na jednom četvornom kilometru zrakoplov napravi dvije paralelne linije leta, međusobne udaljenosti 500 metara.
– 25 mamaca polaže se na površini od 1 km², čime se osigurava udaljenost između dvaju mamaca od 80 metara.
Tijekom 2026. godine oralna vakcinacija lisica provodi se na cijelom području Republike Hrvatske, osim na jadranskim otocima, te će tijekom svake kampanje biti položeno 1.332.925 vakcinalnih mamaca, odnosno 2.665.850 godišnje.
Karakteristike cjepiva
Za cijepljenje lisica u Hrvatskoj bit će korišteno cjepivo Rabadrop, proizvođača Bioveta, koje sadrži atenuirani virus bjesnoće soj SAD Clone.
Cjepivo je u obliku ružičaste otopine upakirano u plastično-aluminijsku kapsulu koja se nalazi u središtu hranjivog mamca. Mamac je izrađen od smjese tamnosmeđe boje i izgledom podsjeća na kolačić; specifična je i intenzivna mirisa i okusa privlačnog za divlje životinje. Privučene mirisima, lisice pronalaze mamce, zagrizu ih i probiju kapsulu. Dolaskom sluznice usta u dodir s otopinom cjepiva, započinje djelovanje cjepiva na imunosni sustav životinje, te u razdoblju od 21 dan životinje razviju imunitet koji ih štiti od bjesnoće najmanje 12 mjeseci. Mamac sadrži antibiotik tetraciklin, koji se odlaže u zubima te predstavlja marker koji služi kao dokaz da je lisica imunizirana.
Područje Hrvatske na kojem se provodi polaganje mamaca tijekom travnja 2026. godine (proljetna akcija oralne vakcinacije lisica)
Proljetna kampanja počinje 17. travnja s aerodroma Varaždin i Brač. Mamci će se prvo polagati na područjima sjevernog dijela Hrvatske i Dalmacije. Nakon toga, distribucija će se provoditi usporedno s aerodroma Vinkovci-Sopot na područjima istočne Hrvatske te s aerodroma Krk (Rijeka) na području Gorskog kotara i Istre. Predviđeno vrijeme završetka je najkasnije do 30. travnja, ovisno o vremenskim prilikama.
Kako bi se pratila učinkovitost oralne vakcinacije te pravovremeno otkrila ponovna pojava bolesti, lisice se kontinuirano laboratorijski pretražuju na bjesnoću. Nakon provođenja oralne vakcinacije kontrolira se njihov stečeni imunitet.
Oralna vakcinacija lisica kompleksan je projekt koji uključuje suradnju mnogobrojnih državnih tijela, a osobito tijela nadležnih za veterinarstvo i lovstvo te javno zdravlje, i svakako zahtijeva punu suradnju i informiranost javnosti. U provedbi programa s pomoću odstrela lisica te njihove dostave u ovlaštene veterinarske organizacije, kao i dostave uginulih divljih životinja ili divljih životinja stradalih u prometu, važnu ulogu imaju lovačka društva i građani.
Program oralne vakcinacije lisica za područje cijele zemlje odobren je i sufinanciran od EK-a do 2027. godine, a nakon toga, ovisno o epidemiološkoj situaciji u zemljama u okruženju, provedba programa bit će usmjerena na područja povećanog rizika koja će se određivati sukladno procjeni rizika od mogućeg unosa bjesnoće iz susjednih zemalja.
Mjere sigurnosti pri rukovanju s mamcima
Mamce koji se pronađu u prirodi ne smije se dirati niti micati! U slučaju da se mamac zatekne u dvorištu obiteljske kuće ili na javnoj površini (npr. na igralištu, u parku), može se ukloniti u najbliži grm izvan dvorišta ili na rub šume samo ako se može izbjeći izravan dodir kože s njim. Prilikom rukovanja s mamcima obvezna je zaštita ruku (npr. nošenje zaštitnih rukavica). Neoštećeni mamac nije opasan za zdravlje ljudi, ali miris se može prenijeti na kožu i smetati ljudima.
Ako je vanjski omot mamca oštećen i tekućina (cjepivo) vidljiva, mamac više nije djelotvoran te se, obvezno noseći zaštitu na rukama, može odložiti u nepropusnu vrećicu i odnijeti najbližem veterinaru kako bi se pravilno uklonio.
U slučaju dodirivanja omota mamca, treba dobro oprati ruke vodom i sapunom, a ako je sadržaj mamca (tekućina cjepiva) došao u dodir s kožom ili sluznicama, potrebno je odmah se obratiti liječniku.
Mamci nisu opasni za kućne ljubimce i nisu namijenjeni cijepljenju pasa i mačaka protiv bjesnoće. Stoga se psi i mačke koji dođu u dodir s mamcem ne smatraju cijepljenima protiv bjesnoće.
U slučaju ugriza ili ogrebotine od psa, mačke, lisice ili neke druge divlje životinje, postoji rizik za infekciju virusom bjesnoće. U takvim slučajevima nužno je odmah temeljito oprati ranu s puno sapuna i tekuće vode, te se što prije javiti liječniku ili najbližoj antirabičnoj jedinici kako bi se pravodobno poduzele sve potrebne mjere.
Sve informacije o oralnoj vakcinaciji lisica u 2026. godini dostupne su na internetskim stranicama Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane www.veterinarstvo.hr.
Upiti vezani za provedbu oralne vakcinacije lisica mogu se uputiti elektroničkim putem na e-mail adresu [email protected] ili telefon: 01 6443 540, obavijestili su iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....