Alergičari na udaru! Gusjenice gubara prijetnja su prirodi i ljudima, izazivaju jake alergije. Evo kako se zaštititi

Leptir gubar (Lymantria dispar), poznat i kao gubar glavonja, jedan je od najvećih štetnika u našim šumama, a posljednjih godina sve češće napada i voćnjake. Njegova gusjenica može uništiti stabla hrasta, ali i voćke poput marelica, krušaka, jabuka i šljiva. U nedostatku tih vrsta, može se prilagoditi i hraniti borovima, jelama ili smrekama, a zabilježeno je da se prehranjuje na više od sto različitih biljnih vrsta. Nakon njihova pohoda, stabla ostaju ogoljena i podložna sušenju.

Opasnost za ljude

Gusjenice su lako prepoznatljive po crvenim i plavim točkama na leđima, ali i po oštrim dlačicama. Kada se dlačice odlome, luče tekućinu koja kod ljudi može izazvati opekline, alergijske reakcije ili iritacije kože i dišnih puteva.

Gusjenice izlaze iz jaja u proljeće i odmah počinju hranjenje lišćem stabala. Njihova populacija naglo raste svakih nekoliko godina, osobito na mediteranskom području, iako ne postoji precizna periodičnost u njihovom pojavljivanju.

Vojko Basic/Cropix

Štete u šumarstvu i gospodarstvu

Štete koje uzrokuje gubar su iznimno velike, posebno u šumarstvu. Gusjenice mogu izazvati golobrst – uništavanje lišća stabla, čime se smanjuje vitalnost stabla i povećava rizik od njegova sušenja. To uzrokuje smanjenje rasta stabala i smanjenje ekonomske vrijednosti šuma, no na mediteranskom području problem postaje još ozbiljniji. Sušenje stabala može dovesti do ogoljavanja tla, povećavajući opasnost od erozije i smanjenja biološke raznolikosti.

Biološki insekticid

Stručnjaci preporučuju korištenje biološkog insekticida Foray 48B, koji sadrži bakteriju Bacillus thuringiensis subsp. kurstaki. Ovaj preparat je registriran i dozvoljen za primjenu u šumarstvu u Republici Hrvatskoj i Europskoj uniji, a najučinkovitiji je kada se koristi protiv gusjenica u prvom i drugom larvalnom stadiju. Pravovremeno suzbijanje gubara ključ je za očuvanje šuma i voćnjaka, jer zanemarivanje ovog problema može dovesti do dugoročnih ekoloških i ekonomskih posljedica.

Vojko Basic/Cropix