Prema nedavno objavljenim podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), broj novootkrivenih slučajeva raka u Hrvatskoj vratio na razine prije COVID pandemije.
Tijekom 2023. godine, navodi HZJZ, u državi je zabilježeno 26.736 novih dijagnoza raka. Ukupna gruba stopa incidencije iznosila je 692,7 na 100.000 stanovnika, pri čemu je rak češće dijagnosticiran u muškaraca (761,7/100.000) nego u žena (627,9/100.000).
Iz HZJZ-a objašnjavaju i kako se zbog kompleksnosti i opsežnosti procesa prikupljanja i obrade podataka, kao i čestih problema u pristupu potrebnim podacima, u velikoj većini europskih država izvještaji populacijskih registara za rak tipično objavljuju od 18 do 24 mjeseca nakon završetka kalendarske godine na koju se odnose.
Prema podacima Registra za rak HZJZ-a, gotovo 37 posto svih novih slučajeva dijagnosticirano je kod osoba mlađih od 65 godina, što je značajan udio i ukazuje da rak ne pogađa samo stariju populaciju.
Velike razlike među županijama
Podaci jasno pokazuju da incidencija raka značajno varira među hrvatskim županijama. Kada se gleda dobno-standardizirana stopa (koja omogućuje usporedbu bez utjecaja različite dobne strukture stanovništva), najviše stope kod muškaraca zabilježene su u Međimurskoj, Varaždinskoj i Zagrebačkoj županiji, dok su najniže u Istarskoj, Zadarskoj i Osječko-baranjskoj.
Kod žena je slika nešto drukčija: najviše stope imaju Karlovačka županija, Grad Zagreb i Varaždinska, a najniže Virovitičko-podravska, Krapinsko-zagorska i Osječko-baranjska županija.
Kako stoji Dalmacija?
Kada se izdvoje četiri dalmatinske županije - Splitsko-dalmatinska, Zadarska, Šibensko-kninska i Dubrovačko-neretvanska - vidi se da Dalmacija u cjelini ima nešto povoljniju sliku od hrvatskog prosjeka, osobito kada je riječ o muškarcima.
Zadarska županija bilježi jednu od najnižih dobno-standardiziranih stopa incidencije raka kod muškaraca u Hrvatskoj (651,6/100.000), znatno ispod državnog prosjeka od 716,0. Dubrovačko-neretvanska županija je ispod prosjeka, s muškom stopom od 657,5, Splitsko-dalmatinska nalazi se blizu hrvatskog prosjeka (708,5), ali i dalje ispod nacionalne vrijednosti, dok Šibensko-kninska ima nešto višu stopu (714,9), vrlo blizu hrvatskog prosjeka.
Kod žena su razlike među dalmatinskim županijama manje izražene, ali su sve četiri ispod hrvatskog prosjeka od 518,8: Splitsko-dalmatinska (494,3), Šibensko-kninska (498,3), Dubrovačko-neretvanska (505,1), Zadarska (518,3).
Zanimljivo je da su u nekim dalmatinskim županijama grube stope relativno visoke, unatoč nižim standardiziranim stopama. Primjerice, Šibensko-kninska županija kod muškaraca ima jednu od najviših grubih stopa u Hrvatskoj (892,8/100.000), što upućuje na stariju dobnu strukturu stanovništva, a ne nužno veći individualni rizik od obolijevanja.
Koji su rakovi najčešći?
U 2023. godini kod muškaraca su najčešće dijagnosticirani: rak prostate (21 %), rak pluća (17 %), rak debelog i završnog crijeva (16 %). Kod žena dominiraju rak dojke (26 %), rak debelog i završnog crijeva (12 %) te rak pluća (10 %).
Riječ je o sijelima za koja postoje učinkoviti preventivni i probirni programi, što dodatno naglašava važnost dostupnosti zdravstvene skrbi i odaziva na preventivne preglede, osobito u regijama s raspršenim stanovništvom kakva je Dalmacija.
Iako dalmatinske županije u prosjeku imaju niže ili umjerene stope incidencije raka u odnosu na ostatak Hrvatske, apsolutni broj novooboljelih i dalje je velik, a povratak na prepandemijske razine pokazuje da je zdravstveni sustav ponovno suočen s punim opterećenjem malignim bolestima.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....