Nedavna odluka Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih o statusnoj promjeni Veleučilišta u Kninu i pripajanju Sveučilištu u Splitu, došla je naglo i neočekivano. Barem što se Knina tiče. Nakon početnog šoka, strasti su se primirile, a Knin je ovih dana posjetio i rektor Sveučilišta u Splitu, prof. dr. sc. Dragan Ljutić i sastao se s gradskom upravom. To smo vidjeli i o tome smo pisali. Sastao se rektor Ljutić i s upravom Veleučilišta, a o tome nismo ništa čuli. Zato smo nazvali dekanicu, dr. sc. Marijanu Drinovac Topalović...
Ovog vikenda je priča o pripajanju Veleučilišta ‘Marko Marulić’ u Kninu Sveučilištu u Splitu opet punila medijske stupce...
- Medijska pozornost uvijek je dobrodošla. Veleučilište “Marko Marulić” u Kninu je i zaslužuje kao nositelj djelatnosti visokog obrazovanja u ovome kraju. Činjenica je da to predano radimo već skoro 21 godinu, s naglaskom na kvalitetu studijskih programa, vidljivost i prepoznatljivost. Stoga svaki javni diskurs koji dobronamjerno skrene pozornost na potrebe ove ustanove i ovoga grada, ima svoju vrijednost. Naša je misija jasna – obrazovati mlade ljude u Kninu i za Knin, zadržati ih u ovoj sredini i doprinositi razvoju lokalne zajednice. O tome nam je bitno govoriti što više i što glasnije. Ministarstvo je donijelo odluku, a na svim dionicima procesa koji će uslijediti ostaje obveza iznaći najbolje rješenje za studente i zaposlenike Veleučilišta i čvrsto vjerujem da ćemo to postići.
Kako gledate na odluku Ministarstva i općenito na integraciju visokih učilišta u RH? Koje bi, po Vama, bilo najbolje rješenje za Knin?
- Odluka Ministarstva je dio šireg, sustavnog procesa, koji razumijem, ali treba kazati da pred nama stoje ozbiljni izazovi. Procesi integracije visokoškolskih ustanova nigdje nisu jednostavni ni bezbolni. Radi se o spajanju akademskih kultura, nastavnih tradicija, administracija, financijskih modela i sve to uz nesmanjenu obvezu prema studentima koji su već upisani i koji moraju završiti studij u predvidivim uvjetima te onima koji će se tek upisati. Tome dodajmo specifičnost manjih gradova poput Knina, gdje Veleučilište nije samo obrazovna ustanova — ono je i poslodavac i partner gospodarstvu i jamac ostanka mladih ljudi.
Stoga treba imati u vidu posebnosti koje su ovakve ustanove u manjim sredinama razvile upravo zato što su bile blizu svoje zajednice i njenih potreba. To je razlog za prepoznavanje eventualnih rizika i pažljivo upravljanje izazovnim procesom pripajanja. Sveučilište u Splitu iznimno je ugledno sveučilište s bogatom tradicijom i akademskim kapacitetima koji nam mogu koristiti. U tome vidimo priliku za naše studente i zaposlenike.
Ono što želimo, i što smo spremni graditi kao dio proširene akademske zajednice Sveučilišta u Splitu, jest model koji čuva ono što je Kninu posebno: visoko učilište kao zamašnjak gospodarskog razvoja ovoga kraja. Ne govorim o otporu prema promjenama. Govorim o tome da Knin ima specifične studijske programe koji su nastali za ovu sredinu i ovu zajednicu. Naša je dužnost da te programe sačuvamo, unaprijedimo i razvijamo nove sukladno potrebama tržišta. Uvjerena sam da to nije u koliziji s ciljevima integracije. Naprotiv, upravo ta raznolikost velikom Sveučilištu znači dodanu vrijednost.
Dakle, dolazimo za stol otvorenog stava, s jasnim poznavanjem potreba naše sredine i s jednom jedinom ambicijom — da Knin i nakon integracije ostane živa akademska adresa i sastavnica Sveučilišta prepoznatljiva po kvaliteti svojih studijskih programa te ljudskih i infrastrukturnih resursa. U tom smislu, zalažem se za visoki stupanj samostalnosti, odnosno pravnu osobnost, buduće sastavnice Sveučilišta, sukladno Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju te Statutu Sveučilišta. To nije privilegija, nego jamstvo da će djelatnost visokog obrazovanja ostati ukorijenjena u potrebama kninskog kraja te tako kvalitetno doprinositi ugledu Sveučilišta. Upravo zato, s punim povjerenjem, očekujemo da ćemo, u dijalogu s Ministarstvom i Sveučilištem u Splitu, pronaći model koji to prepoznaje i ugrađuje kao vrijednost, a ne kao prepreku.
Ovih danas saznali smo preko medija da je bivši kninski gradonačelnik i bivši župan Marko Jelić, koji je ujedno i bivši dekan, a sada zaposlenik ovog Veleučilišta, savjetnik kninskog gradonačelnika te, u tom svojstvu, sudjeluje u razgovorima sa Sveučilištem...
- Kolega Jelić je, kao tadašnji dekan, učinio puno u godinama kada je Veleučilište gradilo temelje. Kasnije su njegovi prioriteti bili udaljeni od interesa ustanove. No, svaka institucija, pa tako i ova naša, raste i razvija se mijenjajući ljude i uprave. Bitan je kontinuitet razvoja. Uloga gradske uprave dragocjena je u dijelu koji se tiče gradskih resursa, infrastrukture i podrške lokalnoj zajednici. Uloga Uprave Veleučilišta je pregovaranje o procesu pripajanja sukladno institucionalnom mandatu. Uz puno uvažavanje svih koji iskreno žele dobro Kninu i Veleučilištu, vjerujem da će se konačan organizacijski oblik buduće sastavnice Sveučilišta, kao i njeni strateški ciljevi, usuglasiti u otvorenom dijalogu između zakonskih predstavnika Sveučilišta i Veleučilišta.
Što biste izdvojili kao vaša najvažnija postignuća Veleučilišta u vrijeme vašeg mandata?
- Mislim da smo napravili značajan iskorak. Rado o tome govorim jer su postignuća rezultat predanog rada zaposlenika i studenata. U ovom smo mandatu proširili studijsku ponudu dobivanjem dopusnica za tri nova studijska programa: Stručni kratki studij “Marketing i poslovna komunikacija”, Stručni prijediplomski studij “Poljoprivreda krša” i Stručni diplomski studij “Enogastronomija”. I četvrti novi studij, Stručni kratki studij “Održiva poljoprivreda i okoliš”, dobio je pozitivno preliminarno mišljenje nadležnih tijela, tako da očekujemo i dopusnicu. Stručni kratki studiji su novina u našoj studijskoj ponudi, a mogu se upisati po završetku trogodišnje i četverogodišnje srednje škole. To znači da ih mogu upisati i polaznici koji nisu položili državnu maturu. Otvaranjem novog diplomskog stručnog studija, studentima omogućujemo nastavak obrazovanja u Kninu, bez nužnog odlaska u veće gradove. Time smo ispunili jedan od najvažnijih strateških ciljeva – zadržati studente i dati im razlog da ostanu.
Posebno smo ponosni na suradnju s lokalnim gospodarstvom, koja je rezultirala i stipendiranjem studenata te zajedničkim projektima, kao i na niz uspješno organiziranih događanja poput različitih konferencija, Dana karijera i otvorenih vrata, kao i humanitarnih sportskih događanja u suradnji sa Studentskim zborom. Ulaganjem u ljudske resurse i prostorne kapacitete, poboljšanje studentskog standarda i osuvremenjivanje opreme, stvorili smo preduvjete za daljnji razvoj. Tržišnu orijentaciju uspješno smo usmjerili na iznajmljivanje raspoloživih smještajnih kapaciteta te smo, u tom smislu, vrlo prepoznatljivi.
Osim toga, ostali smo aktivni potpisnici Erasmus+ povelje, što studentima i nastavnicima otvara vrata međunarodne mobilnosti. Uskoro nam pristiže i 40-ak dolaznih studenata kroz novi program mobilnosti, BIP.
Knin je grad koji nosi posebnu simboliku u hrvatskoj povijesti. Kako to utječe na misiju Veleučilišta?
- Knin je kraljevski grad u svakom smislu te riječi – i povijesnom i simboličnom. Grad iz kojega je krenuo preporod hrvatske državnosti, grad koji je cijela Hrvatska pratila 5. kolovoza 1995. Taj identitet nije dekoracija, nego obveza. Obveza da Knin ne bude samo mjestom sjećanja, nego i mjestom budućnosti. Veleučilište je, u tom kontekstu, jedno od trajnih institucionalnih sidara koja ovaj grad vežu za akademsku, stručnu i istraživačku zajednicu Hrvatske. Ono je, uza sve drugo, ono što grad čini gradom.
Kada mladi čovjek iz ovih krajeva može studirati na kućnom pragu, i to studije prilagođene stvarnom životu u ovoj sredini, to je duboko humani, civilizacijski čin. Zadržati mlade u Kninu, znači čuvati budućnost cijele regije.
Što biste poručili svim akterima – politici, akademskoj zajednici, lokalnoj samoupravi – koji imaju utjecaj na budućnost Veleučilišta?
- Svaka odluka koja oblikuje budućnost obrazovanja u Kninu trebala bi se temeljiti na glasu ljudi koji ovdje žive, rade i grade sutrašnjicu jer oni najbolje znaju što ovome kraju treba. I posebno bih naglasila: Knin nije problem koji treba riješiti, Knin je potencijal u čiji razvoj treba ulagati. Mnogima od nas, Knin je i puno više. A studentima i zaposlenicima poručujem jedno: ono što smo zajedno izgradili vrijedno je i postojano, a promjene koje dolaze prilika su da sve što Veleučilište jest postane vidljivije i dostupnije. Svima koji su ovdje dali dio sebe dugujem zahvalnost i obećanje da ću u svakom razgovoru o budućnosti Veleučilišta čuvati ono najvažnije: ljude i povjerenje koje je Knin u nas uložio.
A onima koji tek biraju gdje će pisati svoju studentsku priču poručujem — dođite u Knin! Ovdje nećete biti samo broj, a dobit ćete stvarno primjenjivo, praktično, znanje. Mijenjamo se, rastemo i ulazimo u novo poglavlje i baš zato je ovo pravo vrijeme da budete dio nas.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....