Divlje svinje sve su veći problem za stanovnike Dalmacije. Osim materijalne štete i straha za sigurnost, otvara se i pitanje koje se ne smije zanemariti: mogu li ove životinje širiti afričku svinjsku kugu?
Divlje svinje sve češće ulaze u dvorišta, prekopavaju vrtove, uništavaju nasade i približavaju se kućama. Ono što je nekada bilo povezano uglavnom s rubnim, šumskim područjima danas postaje ozbiljan problem za ljude koji žive u naseljima, a posebno zabrinjava situacija na dalmatinskim otocima.
Nedavno smo pisali o Sućurju na Hvaru, gdje divlje svinje, prema navodima lokalnih stanovnika, ulaze u dvorišta, pričinjavaju štetu i redovito se mogu susresti na lokalnoj cesti. Stanovnici se tako moraju nositi s neugodnim i potencijalno opasnim susretima sa životinjama koje se sve manje drže podalje od ljudskih naselja.
No, osim uništenih vrtova, razrovane zemlje i narušenog osjećaja sigurnosti, postoji i dodatno pitanje: što ako divlje svinje nose virus afričke svinjske kuge?
Afrička svinjska kuga nije samo problem Slavonije
Da opasnost nije hipotetska, pokazuje i najnovija objava Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH). Prema izvješću objavljenom 27. listopada 2026., afrička svinjska kuga potvrđena je 22. listopada u divljih svinja na području općine Sopje u Virovitičko-podravskoj županiji. Zbog izbijanja bolesti određena je zaražena zona koja obuhvaća više naselja.
Tijekom listopada bolest je potvrđena u ukupno četiri divlje svinje, dvije na području Osječko-baranjske i dvije na području Virovitičko-podravske županije. Posljednje izbijanje bolesti u domaćih svinja potvrđeno je 4. kolovoza 2026., navodi HAPIH.
Više informacija dostupno je u službenoj objavi HAPIH-a o izbijanju afričke svinjske kuge u Virovitičko-podravskoj županiji.
Afrička svinjska kuga ozbiljna je virusna bolest koja pogađa domaće i divlje svinje, a smrtnost zaraženih životinja može dosegnuti i 100 posto. Dodatni problem predstavlja činjenica da nema dostupnog cjepiva ni specifičnog lijeka, zbog čega su rano otkrivanje i stroge mjere kontrole iznimno važni.
Divlje svinje mogu biti izvor zaraze, a virus se može širiti i neizravno, preko kontaminirane opreme, odjeće, vozila i drugih predmeta.
A što je s Dalmacijom i otocima?
Upravo tu počinje problem na koji bi nadležne službe trebale dati jasan odgovor. Kada divlje svinje svakodnevno ulaze u naselja, kreću se uz kuće i prelaze lokalne ceste, stanovnici imaju pravo znati prati li se njihovo zdravstveno stanje i provode li se odgovarajuće mjere nadzora.
To, naravno, ne znači da su divlje svinje u Sućurju ili drugim dijelovima Dalmacije zaražene afričkom svinjskom kugom. Za takvu tvrdnju potrebni su laboratorijski nalazi i službene potvrde. Međutim, sama činjenica da je bolest potvrđena u divljih svinja na području Hrvatske pokazuje zašto se nadzor ne smije zanemariti.
Posebno je važno pitanje otoka, gdje se problem divljih svinja dodatno isprepliće sa svakodnevnim životom stanovnika, turizmom, poljoprivredom i zaštitom okoliša. Potrebni su konkretni podaci o brojnosti populacije, štetama, postupanju nadležnih službi i eventualnom testiranju pronađenih uginulih ili odstrijeljenih životinja.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....