Ovotjedni slučaj iz Lovrana, koji je javnosti predočio HRT, otvorio je neka pravna pitanja i razrogačio oči svima onima koji su smatrali da je takvo što nemoguće, ali ipak se dogodilo. Naime, na zemljište od osam tisuća kvadrata, procijenjene vrijednosti oko 800 tisuća eura, upisala se osoba koja nema nikakav pisani trag o vlasništvu nad nekretninom.
"Pred svjedocima je taj gospodin izjavio više puta da nikad nije koristio taj teren i njemu je tata rekao da je to kupio, jedini svjedok mu je bila supruga koja nije poznavala njegova tatu. I svi susjedi koji ovdje žive preko 60, 70 godina nikad se ne sjećaju da je netko od njih koristio taj teren niti da je rekao da ga je kupio", poručio je mještanin naselja Zaheji, u općini Lovran, novinarki HRT-a.
Drugim riječima, neimenovani novopečeni vlasnik vrijednog zemljišta u Lovranu stekao je vlasništvo nad zemljištem bez ugovora, bez ikakvog dokaza i bez jednog svjedoka da su njegovi preci zaista prije 56 godina kupili taj teren.
"Šokirani su svi jer nitko nije očekivao da se to može dogoditi, da može doći nepoznata osoba i upisati se kao vlasnik na nešto s čim sigurno nikad nije imao veze", istaknuo je mještanin Zaheja, koji je dodao da su susjedi uređivali stubište na tom potpuno zapuštenom zemljištu, no njihovo svjedočenje na sudu sutkinja je u prvom postupku prihvatila, ali za drugu sutkinju nije imalo nikakvu pravnu težinu.
Ministarstvo pravosuđa je to objasnilo ovako: "Dvije sutkinje su rješavale zemljišnoknjižni slučaj i donijele su različite odluke jer su one u postupcima samostalne i neovisne. U pojedinačnom ispravnom postupku odlučuje se na temelju isprava i drugih dokaza kojima se utvrđuje vjerojatnost jačeg prava. Općina Lovran, kao i svatko tko misli da mu je ispravljenim upisom povrijeđeno pravo, ima pravo podnijeti tužbu za ispravak."
Prema zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, vlasništvo se može steći kupnjom ili darovanjem, odlukom suda, nasljeđivanjem ili zakonskim mehanizmom nazvanim dosjelost. Upravo zbog ovog zadnjeg termina, kako nam pojašnjava sudski stručnjak koji nas je iz formalno-pravnih razloga zamolio za anonimnost, priča iz Lovrana može biti moguća, odnosno može imati pravni temelj.
Dosjelost je izvorni način stjecanja prava vlasništva na pokretninama ili nekretninama na temelju njihova neprekidnog, samostalnog i poštenog posjedovanja tijekom zakonom određenog vremena. Njome se faktična vlast (posjed) pretvara u pravnu, a najčešći primjeri uključuju dugogodišnje obrađivanje tuđeg zemljišta ili korištenje kuće za koju se ne zna tko je stvarni vlasnik.
– Nije baš jednostavno, ali je moguće. Takve stvari se najčešće mogu događati u Istri ili Dalmaciji, gdje se nije provodilo knjižno upisivanje, nego se vlasništvo temeljilo na posjedovnom pravu.
A razlog za to je što su se za vrijeme talijanske vlasti plaćali ogromni porezi za zemljište ili, primjerice, za kravu. Zato se vlasnici nisu upisivali i to je razlog neriješenih knjižnih stanja. Zato je moguće da ti danas dođeš na sud i kažeš da ti nije jasno kako taj teren nije upisan na tvoje ime u zemljišnim knjigama, jer su vlasnici bili tvoji preci.
I ako dva svjedoka tome posvjedoče, sudac nema što nego donijeti presudu u korist tog navodnog vlasnika – tvrdi naš sugovornik.
Ovo, dakako, ostavlja i prostora za lov u mutnome.
– U takvim slučajevima se zapravo dosta toga mora temeljiti na poštenju. Svjedoci moraju biti upozoreni da je govorenje laži na sudu kazneno djelo. Ako postoji sumnja u iskaz svjedoka, strana koja se smatra oštećenom može podnijeti tužbu – zaključuje sugovornik.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....