Dubrovački vjesnik okupio stručnjake: Milijunski projekti mijenjaju sliku pomorske infrastrukture juga Hrvatske

U Pomorskom muzeju u Orebiću održana je konferencija „Modernizacija infrastrukture kao temelj razvoja i sigurnosti pomorskog prometa Dubrovačko-neretvanske županije“ u organizaciji Dubrovačkog vjesnika.

Skup je okupio predstavnike županijskih institucija, lokalne samouprave, županijskih lučkih uprava, Jadrolinije, ACI-ja te stručnjake iz područja pomorstva, gospodarstva i turizma, koji su raspravljali o dosadašnjim i budućim ulaganjima u pomorsku infrastrukturu te njihovoj ulozi u gospodarskom razvoju i kvaliteti života na jugu Hrvatske.

Među sudionicima bili su župan Dubrovačko-neretvanske županije Blaž Pezo, načelnica Lumbarde Marija Klisura, načelnik Korčule Frano Jeričević, načelnik Blata Jurica Petković i domaćin skupa, načelnik Orebića Tomislav Ančić, dok su u panel-raspravi sudjelovali predsjednik Uprave Jadrolinije Robert Blažinović, zamjenik župana Joško Cebalo, direktor ACI Marine Korčula Marko Skokandić i predstavnik Udruge Stonski školjkari Vedran Kunica. Moderator konferencije bio je glavni urednik Dubrovačkog vjesnika Jadran Kapor.

U više navrata istaknuto je kako je u posljednjih nekoliko godina u lučku infrastrukturu na području Dubrovačko-neretvanske županije uloženo više od 100 milijuna eura kroz projekte četiriju županijskih lučkih uprava.

Među najznačajnijim investicijama izdvojeni su projekti luka Polačište i Perna s obilaznicom Orebića, putnički terminal u Veloj Luci te trajektno pristanište u Ubli na Lastovu. Uz to, u pripremi su brojni zahvati u ribarskim lukama, komunalnim lučicama i operativnim obalama, među ostalim u Prigradici, Sustjepanu, Brijesti, Trstenom i Brsečinama, kao i infrastrukturni projekti namijenjeni stonskim školjkarima.

Naglašeno je kako su ulaganja usmjerena prije svega na kvalitetnije povezivanje otočnog stanovništva s kopnom, povećanje sigurnosti pomorskog prometa, razvoj cestovne infrastrukture te podizanje ekoloških standarda. Istaknuto je i kako je Dubrovačko-neretvanska županija među najuspješnijima u Hrvatskoj u korištenju europskih sredstava za lučke projekte, dok je u posljednje četiri godine izgrađeno više od 800 novih komunalnih vezova.

Projektna dokumentacija pripremljena je za dodatnih više od 1200 vezova, uključujući zahvate u Solitudu, Mokošici, Rijeci dubrovačkoj te na Kalamoti, Šipanu i Lopudu, čime se sustavno rješava višegodišnji problem nedostatka vezova za lokalno stanovništvo.

Konferenciju je otvorio direktor Dubrovačkog vjesnika i poslovne jedinice Slobodna Dalmacija Vinko Ursić Glavanović, istaknuvši kako se upravo u Orebiću na najbolji način može govoriti o budućnosti pomorstva na hrvatskom jugu.

– Ovo je četvrta konferencija posvećena pomorskoj infrastrukturi. Orebić je najbolje mjesto za razumijevanje pomorske baštine juga Dalmacije. To je svojevrsni muzej na otvorenom koji vrijedi sačuvati, ali i prostor u kojem se danas ulaže više od 100 milijuna eura u pomorsku infrastrukturu – rekao je Ursić Glavanović.

Kao domaćin konferencije, načelnik Orebića Tomislav Ančić istaknuo je kako je razvoj pomorske infrastrukture preduvjet daljnjeg razvoja općine čije se gospodarstvo temelji na više djelatnosti.

– U Orebiću se susreću vinogradarstvo, vinarstvo, turizam i pomorstvo pa je zbog toga nužno ulagati i u novu pomorsku infrastrukturu i u održavanje postojeće. Takva ulaganja donose veću sigurnost plovidbe, ali i bolju kvalitetu života naših stanovnika – kazao je Ančić.

Na važnost pomorske infrastrukture za cijelu Dubrovačko-neretvansku županiju upozorio je i župan Blaž Pezo, naglasivši kako je more neraskidivo povezano s identitetom i razvojem ovog prostora.

– Ulaganje u pomorsku infrastrukturu nije trošak nego investicija u razvoj. Posljednjih godina svjedočimo velikim ulaganjima u luke i obalnu infrastrukturu, a Orebić je pred realizacijom dvaju iznimno važnih projekata – luke Perna i obilaznice, koji će dugoročno promijeniti prometnu sliku Pelješca – rekao je Pezo.

Govoreći o aktualnim projektima, zamjenik župana Joško Cebalo naglasio je kako je Dubrovačko-neretvanska županija danas predvodnik ulaganja u pomorsku infrastrukturu u Hrvatskoj.

– Posebno ističem izgradnju luke Perna, za koju je već odabran izvođač radova. U Polačištu smo imali probleme s prethodnim izvođačem, no u tijeku je nova javna nabava i odabir novoga, što je u interesu svih stanovnika ovog kraja. Realizacijom tih projekata Pelješcu i Korčuli otvaraju se nove razvojne perspektive – rekao je Cebalo.

Kako su upravo pomorske veze tijekom povijesti određivale razvoj zapadnog dijela Korčule, podsjetio je načelnik Blata Jurica Petković, govoreći o značaju luke Prigradica.

– Luka u Prigradici nastala je zbog izvoza maslinova ulja i vina. Blato je nekoć proizvodilo više vina nego svi srednjodalmatinski otoci zajedno. Nakon filoksere i propadanja vinograda uslijedilo je masovno iseljavanje stanovništva. Danas modernizacijom luke otvaramo novo razvojno poglavlje. Prva faza projekta vrijedna je 12 milijuna eura i predstavlja najveće ulaganje u Općini Blato od hrvatske samostalnosti. Želimo cjelogodišnju katamaransku liniju, sigurniju plovidbu, nova radna mjesta i komunalne vezove koje naši stanovnici s pravom očekuju – poručio je Petković.

Zatim je uslijedila panel-rasprava posvećena budućnosti hrvatskog pomorskog prometa, obnovi flote, zelenoj tranziciji i modernizaciji luka, u kojoj su sudionici iznijeli konkretne planove za naredno razdoblje.

Panel-rasprava otvorena je temom budućnosti Jadrolinije i modernizacije hrvatske putničke flote. Predsjednik Uprave Jadrolinije Robert Blažinović istaknuo je kako nacionalni brodar ulazi u razdoblje najvećih investicija posljednjih godina te da su u proteklih godinu dana postavljeni temelji za obnovu flote.

– Jadroliniju vidim izrazito pozitivno u budućnosti. Puno vremena uloženo je u planiranje investicijskog ciklusa koji će se financirati kombinacijom vlastitih sredstava, suradnje s privatnim kreditorima i kreditima razvojnih banaka. U pripremi je dokumentacija za nove trajekte, a do kraja godine raspisat ćemo natječaje za njihovu gradnju. U tijeku je i postupak izbora najboljeg ponuditelja za brod Postira – rekao je Blažinović.

Naglasio je kako se poslovna strategija Jadrolinije temelji na četiri ključna stupa.

– Prvi je sigurnost, koja nam je apsolutni prioritet. Drugi je financijska stabilnost i održivost poslovanja jer naša uloga nije stvaranje maksimalne dobiti, nego očuvanje dugoročnog investicijskog potencijala. Treći stup je digitalna transformacija kako bi korisnici lakše dolazili do informacija i jednostavnije kupovali karte, dok je četvrti veća otvorenost prema lokalnoj zajednici i suradnja sa svim dionicima. Uskoro ćemo krenuti i u zelenu tranziciju pomorstva jer bez toga u budućnosti više neće biti moguće funkcionirati – poručio je Blažinović.

Na iskustva iz svakodnevnog života otočana nadovezao se načelnik Korčule Frano Jeričević, koji je pohvalio suradnju s Jadrolinijom i posebno izdvojio dva trajekta koja prometuju prema otoku.

– Krševan je najbolji trajekt za naše plovno područje, a Ilovik, unatoč velikim gužvama tijekom sezone, uspije prevesti sva vozila. Ta dva broda pokazala su se dobitnom kombinacijom za Korčulu – rekao je Jeričević.

O prometnim izazovima na relaciji Orebić – Korčula govorio je direktor ACI Marine Korčula i predsjednik Upravnog vijeća Županijske lučke uprave Korčula Marko Skokandić. Upozorio je kako postojeća infrastruktura više ne odgovara prometnom opterećenju.

– Postojeće pristanište u Orebiću odavno je postalo neadekvatno. Kroz njega u oba smjera godišnje prođe više od 400 tisuće vozila. Ni trajektno pristanište u Korčuli nema dovoljan kapacitet tijekom ljetnih vršnih opterećenja. Preseljenje pristaništa na novu lokaciju značajno će poboljšati kvalitetu života stanovnika grada Korčule. Koliko Orebić čeka novu luku, toliko i mi čekamo izmještanje trajektnog pristaništa – kazao je Skokandić.

Govoreći o budućnosti nautičkog turizma, upozorio je i na sve veće sigurnosne izazove u Pelješkom kanalu.

– Promet u Pelješkom kanalu iz godine u godinu raste, a veliki broj surfera u Vignju dodatno opterećuje plovni put i stvara kritične sigurnosne točke koje će u budućnosti trebati sustavno rješavati – rekao je.

Skokandić se osvrnuo i na planove ACI-ja.

– Sve marine imaju koncesije koje istječu 2030. godine, osim Slanoga gdje koncesija završava već dogodine. U tijeku je priprema dokumentacije za njihovo produljenje odlukom Vlade. Ako se koncesije produlje, otvorit će se prostor za snažan investicijski ciklus. Nakon sanacije 300 metara lukobrana u Korčuli i gata u Dubrovniku pripremamo i cjelovitu obnovu ACI Marine Korčula koja bi trebala postati suvremen nautički centar – rekao je.

Na pitanje što Županija može učiniti kako bi se ubrzala ulaganja u marine odgovorio je zamjenik župana Joško Cebalo.

– Koncesije su u pravilu u nadležnosti države, ali jasno je kako ACI marinama treba obnova i nova ulaganja, osobito kada se uzmu u obzir njihove iznimno vrijedne lokacije u središtima gradova, poput Korčule – kazao je.

Ponovno se osvrnuvši na projekt luke Perna, načelnik Orebića Tomislav Ančić naglasio je kako će upravo taj projekt, zajedno s obilaznicom, dugoročno promijeniti prometnu sliku mjesta.

– Orebić će s lukom Perna i obilaznicom dobiti bolju budućnost. Svaki infrastrukturni projekt nekome nešto donosi, a nekome odnosi, no tijekom pripreme nastojali smo da koristi budu što ravnomjernije raspoređene – rekao je Ančić.

Jedno od pitanja odnosilo se i na mogućnost uvođenja električnih brodova te eventualni utjecaj novih ulaganja na cijene karata.

Odgovarajući na pitanje, Robert Blažinović potvrdio je kako Jadrolinija već priprema prve konkretne projekte.

– Napravili smo analize za tri lokacije na kojima razmišljamo o uvođenju električnih brodova kapaciteta do 300 putnika. Prvi natječaji očekuju se krajem godine, a među planovima je i novi putnički brod za Elafite – rekao je.

Govoreći o daljnjem razvoju pomorske infrastrukture, Joško Cebalo najavio je nastavak ulaganja u manje komunalne luke.

– Planirana je izgradnja komunalnih luka i vezova u Kneži, Brijesti i Trstenom. Županijske lučke uprave trenutačno pripremaju dokumentaciju za ukupno 1250 novih komunalnih vezova na području županije, a uskoro slijedi i preustroj županijskih lučkih uprava kako bi se lučkim područjima upravljalo učinkovitije i racionalnije – rekao je.

Na konferenciji je posebna pozornost posvećena i marikulturi. Predstavnik Udruge Stonski školjkari Vedran Kunica istaknuo je kako je s Dubrovačko-neretvanskom županijom postignut dogovor o izgradnji operativnih obala namijenjenih školjkarima.

– Planirane su četiri operativne obale – Zamaslina, Sobra, Bistrina i Brijesta – koje će služiti za ukrcaj, iskrcaj i pripremu školjaka za tržište. Jednako je važno zaštititi Malostonski zaljev od unošenja invazivnih organizama koji mogu ugroziti proizvodnju kamenica i mušula – upozorio je Kunica.

Na završetku konferencije otvorena su pitanja iz publike, među kojima se posebno izdvojio problem nekontroliranog sidrenja u Lovištu. Stanovnici su upozorili kako slobodno sidrenje predstavlja ozbiljan sigurnosni i ekološki problem jer nautičari ostavljaju velike količine otpada koji lokalna zajednica, u suradnji s Općinom, redovito uklanja i zbrinjava.

Ukazali su i na problem komercijalnih brodova koji se privezuju uz obalu, masline i borove unutar područja ekološke mreže Natura 2000, zbog čega su zatražili proširenje lučkog područja te uspostavu katamaranske linije između Lovišta i Orebića. Predstavnici Jadrolinije odgovorili su kako će taj prijedlog razmotriti u sklopu budućih planova razvoja mreže pomorskih linija.

Zaključak konferencije bio je jedinstven – nastavak ulaganja u luke, trajektna pristaništa, komunalne vezove i pomorsku infrastrukturu predstavlja jedan od ključnih preduvjeta ravnomjernog razvoja Dubrovačko-neretvanske županije. Uz kvalitetniju prometnu povezanost otoka i kopna, novi projekti trebali bi pridonijeti većoj sigurnosti plovidbe, razvoju gospodarstva, zaštiti okoliša i stvaranju uvjeta za ostanak stanovništva na obali i otocima.