Talijani su česti i važni gosti na hrvatskoj obali, ali danas nisu među apsolutno najbrojnijim nacijama, kao Nijemci ili Slovenci. U 2023. u Hrvatsku je došlo nešto manje od milijun talijanskih turista, s više od 3,9 milijuna noćenja, što ih svrstava među veća inozemna tržišta.
Talijani tradicionalno biraju obalu, osobito Istru, Kvarner i južni Jadran (npr. Dubrovnik, Split, Opatija).
U špici feragosta, sredinom kolovoza, u Hrvatskoj zna dnevno boraviti više od 60 tisuća Talijana, što potvrđuje da su i dalje vjerni Jadranu. Nakon pada u usporedbi sa "zlatnim" godinama prije 2010-ih, promet s talijanskog tržišta je posljednjih godina lagano rastao, ali i dalje je ispod razine rekordne 2019.
U ukupnoj strukturi stranih dolazaka, Talijani zaostaju za Nijemcima, Slovencima, Austrijancima i Česima, no i dalje su stabilno prisutni i posebno vidljivi u kolovozu.
A ovo je usporedba dolazaka Talijana danas i 1990., dobro pogledajte ovu tablicu:
A sada se "bacimo" na Dalmaciju i na podatke HTZ-a iz publikacije 2025. godine. Talijanima je na prvom mjestu Istra, zatim Kvarner, dok je na trećem mjestu Splitsko-dalmatinska županija. Prije Zadarske i Dubrovačko-neretvanske je čak i Ličko-senjska, dok je Šibensko-kninska na devetom mjestu. Ispred nje je čak i Zagreb.
Talijani su krajem osamdesetih i 1990. dolazili masovno u Dalmaciji, ali danas ih baš i nema. Primjerice, danas je samo jedan dalmatinski grad među top 10 destinacija u Hrvatskoj koju su Talijani posjetili 2024. – Dubrovnik. I to tek na devetom mjestu, ispred njega je čak i Zagreb!
Mediji u Hrvatskoj i Italiji posljednjih godina uglavnom vrte nekoliko glavnih objašnjenja zašto Talijana u Dalmaciji ima manje nego prije. Glavni razlozi koji se ističu:
► Previsole cijene: ističe se da je Dalmacija, odnosno Hrvatska, nakon uvođenja eura postala bitno skuplja, pogotovo smještaj i ugostiteljstvo, pa se više "ne može igrati na kartu lijepog mora i niskih troškova".
► Konkurentske destinacije (Španjolska, Grčka, Turska, pa i Albanija i Crna Gora) nude niže cijene i često all‑inclusive aranžmane, pa Talijani češće biraju svoju ili druge obale.
► Promjena navika nakon pandemije: dio talijanskih turista više ostaje u Italiji ("staycation"), a dio se preusmjerio na druge zemlje, dok se promet prema Hrvatskoj nije vratio na stare razine.
► Slabija kupovna moć Talijana i lošija ekonomska situacija u Italiji – tvrdi se da prosječna talijanska obitelj teže podnosi hrvatske cijene nego prije.
► Gužve na granicama i skuplji trajekti/putni troškovi dodatno destimuliraju dolazak automobilom ili trajektom.
► Talijanski sugovornici u medijima ponekad otvoreno kažu da je Hrvatska "mala država za veliko guljenje", sugerirajući da ih visoke cijene i osjećaj lošeg omjera vrijednosti za novac odvraćaju od povratka.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....