Hodočasnici iz Dalmacije ovih dana hrle u Međugorje. Prije točno 45 godina vidjelice su se prvi put oglasile o ‘čudu‘...

U Međugorju se već osjeti ozračje velike obljetnice. Iako se središnja proslava 45. godišnjice Gospinih ukazanja održava u četvrtak, hodočasnici među kojima ih je ogroman broj baš iz Dalmacije, su u ovo hercegovačko mjesto počeli pristizati danima ranije.

Iako najveće gužve tek slijede, već utorak je pokazao kako će Međugorje i ove godine dočekati obljetnicu u znaku velikog broja vjernika. Posebno živo bilo je oko crkve sv. Jakova, koja je središnje mjesto okupljanja hodočasnika, ali i na Križevcu te drugim mjestima molitve koja vjernici tradicionalno obilaze po dolasku, piše Bljesak.info.

Danas se očekuje dodatni priljev hodočasnika jer je dan uoči obljetnice tradicionalno vezan uz Hodnju mira od Humca do Međugorja. Zato je najavljena i privremena izmjena režima prometa na području Čitluka i Potpolja, uz preusmjeravanje vozila na alternativne pravce.

Povijest ukazanja

Međugorje, malo mjesto smješteno u Hercegovini u blizini Čitluka, jedno je od najpoznatijih katoličkih hodočasničkih središta na svijetu koje svake godine privlači više od milijun vjernika. Ipak, njegova povijest seže mnogo dalje od događaja koji su ga proslavili 1981. godine, kada je šestero mladih ljudi tvrdilo da im se ukazala Blažena Djevica Marija.

Župa Međugorje osnovana je 1892. godine i posvećena je sv. Jakovu apostolu. Pet godina nakon osnutka dovršena je prva župna crkva, no zbog nestabilnog i potresima sklonog tla tijekom godina pretrpjela je značajna oštećenja. Izgradnja današnje crkve sv. Jakova započela je 1934. godine, dok je godinu ranije na brdu Križevcu podignut križ. Vanjski radovi na crkvi završeni su i blagoslovljeni 19. siječnja 1969., a unutarnje uređenje, po kojem je crkva danas prepoznatljiva, dovršeno je 1980. godine.

Dana 24. lipnja 1981. godine, oko 16 sati, tada petnaestogodišnja Ivanka Ivanković i šesnaestogodišnja Mirjana Dragičević izjavile su da su ugledale ženski lik na oblaku. Ubrzo im se pridružila i Vicka Ivanković, Ivankina rođakinja. Sve tri djevojke kasnije su ispričale kako su ponovno vidjele isti lik, ovoga puta s djetetom u naručju, te su ga prepoznale kao Djevicu Mariju.

Skupini su se pridružili i Ivan Dragičević, Jakov Čolo te Marija Pavlović, pa je šestero mladih ljudi postalo poznato kao „vidioci“. Prema njihovim svjedočanstvima, Marija im se predstavila kao „Kraljica mira“, prenoseći poruke koje su naglašavale potrebu za mirom, pomirenjem i obraćenjem.

Kontroverze 

Vijest o navodnim ukazanjima brzo se proširila ne samo unutar Katoličke crkve nego i širom tadašnje Jugoslavije. Reakcije su bile podijeljene, a rasprave koje su tada započele traju i danas. Mostarsko-duvanjska biskupija, predvođena biskupom Pavlom Žanićem, ubrzo je pokrenula istragu te o događajima obavijestila Vatikan. Istodobno je Međugorje počelo privlačiti prve hodočasnike, a njihov broj s vremenom je kontinuirano rastao.

Prve godine nakon ukazanja obilježile su i kontroverze povezane s takozvanim „hercegovačkim slučajem“, dugotrajnim sporom između mjesnih franjevaca i Mostarsko-duvanjske biskupije oko upravljanja pojedinim župama. Taj sukob, koji je kulminirao tijekom 1960-ih i 1970-ih godina, dodatno je zakomplicirao istraživanje međugorskog fenomena.

Zbog sve većeg interesa i brojnih svjedočanstava povezanih s Međugorjem, Biskupska konferencija Jugoslavije donijela je 1991. godine tzv. Zadarsku izjavu. U njoj je navedeno da na temelju dotadašnjih istraživanja nije moguće potvrditi kako se radi o nadnaravnim ukazanjima ili pojavama.

Odnos Vatikana prema Međugorju

Papa Benedikt XVI. osnovao je 17. ožujka 2010. međunarodno istražno povjerenstvo pri tadašnjoj Kongregaciji za nauk vjere. Povjerenstvo, kojim je predsjedao kardinal Camillo Ruini, tijekom 17 sjednica prikupilo je i analiziralo dostupnu dokumentaciju te pripremilo detaljno izvješće za Svetog Oca. U postupku su proučeni vatikanski arhivi, dokumenti župe Međugorje te materijali bivših jugoslavenskih tajnih službi. Komisija je razgovarala s vidiocima i drugim svjedocima, a 2012. godine obavila je i terenski uvid u Međugorju. Među članovima povjerenstva bili su i hrvatski predstavnici: kardinali Josip Bozanić i Vinko Puljić, isusovac Mijo Nikić, vlč. Franjo Topić te sestra Veronika Nela Gašpar.

Nakon četverogodišnjeg rada, povjerenstvo je 17. siječnja 2014. završilo svoj mandat i završno izvješće predalo papi Franji.

Govoreći o Međugorju tijekom povratka iz Fátime 13. svibnja 2017., papa Franjo istaknuo je da navodna ukazanja pripadaju području privatne objave te ne čine dio službenog crkvenog nauka. Osvrćući se na zaključke Ruinijeve komisije, razlikovao je tri aspekta: prva ukazanja, za koja je ocijenjeno da zahtijevaju daljnja istraživanja; navodna kasnija ukazanja, prema kojima je komisija izrazila određene rezerve; te pastoralnu dimenziju Međugorja, odnosno duhovne plodove koji se očituju kroz obraćenja i promjene života brojnih hodočasnika.

U želji da se bolje sagledaju pastoralne potrebe vjernika koji dolaze u Međugorje, papa Franjo je 11. veljače 2017. imenovao poljskog nadbiskupa Henryka Hosera posebnim izaslanikom Svete Stolice. Njegova zadaća bila je isključivo pastoralne naravi te je uključivala proučavanje stanja na terenu i predlaganje mogućih budućih pastoralnih aktivnosti.

Dana 31. svibnja 2018. nadbiskup Hoser imenovan je apostolskim vizitatorom za župu Međugorje na neodređeno vrijeme. Njegova misija bila je osigurati trajnu pastoralnu brigu za župnu zajednicu i brojne hodočasnike koji dolaze u ovo svetište.

Kao nastavak takvog pristupa, 12. svibnja 2019. objavljena je odluka pape Franje kojom su službeno dopuštena organizirana hodočašća u Međugorje pod vodstvom župa i biskupija. Istodobno je naglašeno da ta odluka ne predstavlja potvrdu autentičnosti navodnih ukazanja, nego je donesena radi pastoralne skrbi za vjernike i očuvanja pozitivnih duhovnih plodova.

Nakon smrti nadbiskupa Hosera 2021. godine, papa Franjo imenovao je nadbiskupa Alda Cavallija njegovim nasljednikom na službi apostolskog vizitatora za Međugorje.

Važan korak dogodio se 19. rujna 2024. godine kada je Vatikan objavio Notu kojom je Međugorju dodijeljen status „nihil obstat“. Dokument ističe pozitivne duhovne plodove povezane s ovim hodočasničkim mjestom, uz određena pojašnjenja i ograničenja vezana uz pitanje autentičnosti navodnih ukazanja.