Orijentalni stršljen već je u Dalmaciji, odnosno vratio se nakon što je 70-ih godina prošlog stoljeća zagonetno nestao iz Dalmacije. Tigrasti komarci su se već udomaćili, a promjenom klimatskih uvjeta i dolaskom sve toplijih vremena možemo i dalje očekivati da će nam u "posjet" dolaziti neki novi kukci, "beštijice" koje do sada nisu obitavale u Dalmaciji.
O svemu tome porazgovarali smo s biologom dr. sc. Toni Koren, nezavisnim istraživačem i članom Udruge Hyla, koji je u srpnju prošle godine i uhvatio orijentalnog stršljena.
– Da, uhvatio sam ga u jednom kamenolomu u blizini Kaštela i od tada nemamo nikakvih novih saznanja da je ponovno uočen u Dalmaciji. Kako sam došao do tog orijentalnog stršljena? Član sam raznih grupa po društvenim mrežama i u jednoj slovenskoj grupi netko je stavio sliku orijentalnog stršljena. Pomislio sam kako bi bilo dobro pronaći ga u Hrvatskoj, preciznije u Dalmaciji, gdje nije viđen 50 godina. I tako me je put, odnosno moje istraživanje, odvelo u taj kamenolom u blizini Kaštela – kazuje Koren.
Dolaskom u kamenolom Koren se ponadao da bi možda mogao naići i na tu vrstu stršljena.
Šaren i atraktivan
– Rekao sam sam sebi da moram više obratiti pažnju i da ću ga možda, uz neku ludu sreću, i pronaći. Čim sam izišao iz automobila, ugledao sam jednog stršljena i odmah sam ga ulovio u mrežu. Blago rečeno, šokirao sam se. Vidio sam da mi je u mreži orijentalni stršljen. Kako sam ga prepoznao? Pa jednostavno, on je u odnosu na našeg domaćeg stršljena puno atraktivniji, šareniji.
Što da vas je ubo taj orijentalni stršljen?
– A ništa, nadao bih se da mi organizam neće izazvati nikakvu neugodnu, a moguće i pogubnu reakciju. Oni su opasni za ljude koji imaju alergije, kod kojih mogu proizvesti gadne reakcije. Uvijek je neizvjesno kada te stršljen, osa, pčela ubodu, jer ljudi u pravilu ne znaju jesu li alergični na ubode, pa se ne zna kako će im organizam reagirati. Stršljenovi mogu nekog tijekom života i nekoliko puta ubosti i da nikada nema nikakve reakcije, a onda odjednom, nakon 20-ak godina i nekoliko uboda, mogu razviti alergiju i da im sljedeći ubod bude jako gadan.
Jesu li ti "orijentalci" agresivni?
– Nisu. Oni bodu, reagiraju napadački tek kada ih uhvatite u ruku, kada ih jače stisnete, kada sjednete na njih ili se naslonite. Eto, jednoj mojoj kolegici je stršljen nedavno ušao kroz nogavicu i ubo je. Na sreću, nije imala nikakvu težu reakciju. Meni je jednom stršljen, domaći, ne ovaj orijentalni, bio u automobilu i ubo me u vrat, prestrašio sam se, bilo je jako neugodno i morao sam zakočiti kako bih pričekao moguću reakciju. Na svu sreću, nije bilo reakcije.
Dobro, možemo li s obzirom na sve "tropskiju" klimu u Hrvatskoj očekivati kukce migrante koji bi mogli doći u naše krajeve, a kojih do sada tu nije bilo?
– Možemo očekivati dolazak novih vrsta, od kojih nas već neke naseljavaju. Sve se to događa zbog promjene klime, blažih zima, u kojima ti kukci, poglavito u Dalmaciji, mogu preživjeti. Već postoje neke vrste komaraca koje još uvijek nisu došle do nas, ali su u blizini. Recimo, azijski tigrasti komarac može prenijeti zika virus i denga virus (groznica slomljenih kostiju) i već ih ima u ostalim zemljama na Balkanu. Njima je najvažnije da njihova vrsta može preživjeti zimu, a budući da su zime sve blaže, jasno vam je što možemo očekivati.
Navala tigrastih komaraca
Kako zaustaviti te "napadače" koji nas bockaju, piju nam krv, ne daju nam živjeti?
– U svemu tome ljudi mogu jako puno pomoći. Tigrasti komarci se šire u ustajaloj vodi, a ne u prirodnim vodenim staništima. Istraživanja su pokazala da tigrastih komaraca ima najviše na grobljima, u vazama u kojima ima vode i u kojima se nalazi najviše ličinaka. Zanimljivost za tigraste komarce je u tome što vole ulaziti u domove i bockati ukućane preko dana. Ima ih jako puno, jako su se raširili i imaju svoje prirodne cikluse.
Bockaju li i piju li krv tigrasti komarci svim ljudima ili samo određenoj skupini ljudi?
– Tigraste komarce privlači ugljikov dioksid i ako neka osoba pri disanju ispušta više ugljikova dioksida, podložnija je njihovim ubodima. Jesu li opasniji mužjaci ili ženke? Kod tigrastih komaraca i kod obada samo ženke bockaju, dok mužjaci oprašuju cvijeće.
Koja je razlika između pčela, osa, obada?
– Obad je dvokrilac, posebna skupina kukaca, jer oni nemaju stražnji par krila koji drugi kukci imaju. Pčela spada u porodicu opnokrilaca i njih ima više od 650 vrsta, a u tu skupinu spada i medonosna pčela. I osa je opnokrilac, manje je dlakava, oprašivač je i mesožder. Mene je ubolo jako puno pčela, a najjači ubod ima medonosna pčela i njezin žalac ostaje u tijelu ubodene osobe, a takva pčela nakon uboda ugiba. Divlja pčela malo bocne i žalac ne ostaje u tijelu ubodene osobe, a nakon uboda ona odleti dalje.
Osa ima jači otrov, a pod ose spada i stršljen i on ima najjači otrov. Jako puno uboda stršljena bilo je kada su ljudi pilili drva, a u drvu je bilo gnijezdo stršljena. I tada stršljeni napadaju, jer oni brane gnijezdo.
Što uraditi kada se u blizini stambenog objekta stvori gnijezdo stršljena, kojih se ljudi najviše boje?
– Ja preporučujem zvati deratizaciju, odnosno tvrtke koje se time bave. Nikako ne preporučujem da netko na svoju ruku ide uklanjati takvo gnijezdo jer se neće dobro provesti. Posebno je opasno navečer, kada u stanu gore svjetla. Svjetlo privlači stršljenove i oni vrlo često znaju ući u kuću i tada može biti jako neugodno.
Orijentalni osvajač
Hoće li nam uskoro ‘u posjete‘ dolaziti još invazivnih vrsta kukaca, koji mogu biti opasni za čovjeka?
– Svake godine dolaze u Dalmaciju razne vrste kukaca koje nisu opasne za ljude, ali ni za prirodu. Opasne vrste su u manjini. Dolaze nove vrste stjenica, leptira, bubamara... Recimo, stiže crni danji leptir ili crni debeloglavac, kojeg smo nazvali orijentalni osvajač. Zabilježen je i u Hrvatskoj prvi put prošle godine, i odmah se proširio sve do Kvarnera.
Prijete li nam "beštije" iz tropskih krajeva?
– Tropi su ipak druga klima u odnosu na našu klimu i neće doći jako problematične vrste. No, recimo, u Italiji već imamo azijskog stršljena koji još nije stigao do Hrvatske, ali koji je jako problematičan, a glavna su mu prehrana pčele i taj azijski stršljen radi velike probleme i štete. Azijski stršljen čeka pčele na ulazu u košnicu i onda ih hvata i nosi svojim ličinkama za hranu. U Italiji čak postoje službe koje ih kontroliraju i prate.
Radi se o invazivnoj vrsti koja živi u gnijezdima, ne žive sami, pa ih se može uhvatiti, označiti nekim ljepljivim, svjetlucavim trakicama i pratiti dronovima. Kada se oni vrate u svoje gnijezdo, ono se tada uništava – zaključuje ovu priču o kukcima dr. sc. Toni Koren.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....