Izračunali smo koliko će država plaćati vlasnicima praznih stanova u Dubrovniku, Zadru i Šibeniku, cijene nisu iste!

Još nešto manje od mjesec dana, točnije do 15. veljače, traje javni poziv zainteresiranim građanima koji svoje nekretnine žele staviti u funkciju priuštivog najma. Iz Agencije za promet nekretninama (APN) poručili su kako je interes velik, čime bi se nekorištene nekretnine napokon stavile na tržište.

Podsjetimo, vlasnici nekretnina ostvaruju naknadu u visini lokalne medijalne najamnine, koja se isplaćuje u dvije rate: 60 posto odmah nakon predaje APN-u, a 40 posto nakon isteka polovine ugovorenog razdoblja. No uz uredne papire i uvjet da se u nekretnini nije živjelo dvije godine – što se dokazuje računima za struju.

– Treba prikupiti klasičnu dokumentaciju: presliku osobne iskaznice, zemljišnoknjižni izvadak, fotografije nekretnine, te račune. Ako je riječ o zgradi, tražimo i račun za pričuvu – rekla je za HRT Jelena Bokun, savjetnica za odnose s javnošću APN-a. 

Mjesečna medijalna najamnina po četvornome metru razlikuje se od grada do grada, pa tako u Splitu ona u prosjeku iznosi 12,20 eura po kvadratu, u Šibeniku 7,50, Zadru 9,39 te u Dubrovniku 15 eura.

Očekivano, za Dubrovnik je određena najveća medijalna najamnina po kvadratu. Tako, primjerice, vlasnik nekretnine u Dubrovniku od 60 metara četvornih za mjesečni najam može dobiti 900 eura, što je godišnje 10.800 eura, te ako sklopi ugovor na najmanje tri godine, može zaraditi 32.400 eura.

U Zadru ćete tako, odlučite li se staviti nekretninu u funkciju priuštivog najma, mjesečno za stan od 60 kvadrata uprihoditi točno 563,40 eura. Drugim riječima, godišnje bi na vaš račun iz državnog proračuna bilo uplaćeno 6.780 eura.

Najmanja je, pak, u Šibeniku, gdje bi istom računicom vlasnik za stan od 60 kvadrata mjesečno od države trebao inkasirati upola manje nego na krajnjem jugu zemlje, dakle 450 eura, odnosno 5400 eura tijekom godine. 

Zanimljivo je da je u projektu način isplate na dvije rate; prva rata od 60 posto najmodavcima bit će isplaćena na početku ugovorenog razdoblja, a druga rata od 40 posto nakon isteka polovine toga razdoblja.

– Prema propisu, najamnina ne smije prelaziti 30 posto mjesečnih prihoda. Ako je riječ o paru ili obitelji, uzimaju se u obzir obje plaće. Ovaj program namijenjen je onima koji, nažalost, nemaju vlastitu nekretninu, a najam na tržištu postao im je nedostižan – rekla je Bokun.

Kako će sve to utjecati na tržište nekretnina i cijene najma, još treba vidjeti. 

– S obzirom na velik nedostatak nekretnina na tržištu, intervencija države morala je doći kako bi pomogla u rješavanju problema koji pojedinac ne može sam riješiti. Dosad se to rješavalo kroz projekte lokalne samouprave, ali to je premalo da bi imalo utjecaj na tržište – rekla je za HRT Jelena Kravoščanec Todorović, direktorica agencije za nekretnine. 

Dodajmo na kraju i da se lista prvenstva za najam ovakvog stana utvrđuje prema ukupnim prihodima kućanstva, broju članova obitelji i djece, dobi i stručnoj spremi najmoprimca te zdravstvenom stanju. Dodatni bodovi dodjeljuju se osobama bez roditeljske skrbi i prema duljini prebivališta na području jedinice lokalne samouprave. Veći broj bodova ostvaruju kućanstva s nižim prihodima, više djece, mlađi najmoprimci te osobe s invaliditetom, a cijela lista s točnim brojem bodova dostupna je na stranici APN-a pod rubrikom priuštivog najma.