Dok se na policama trgovina hrana predstavlja kao sigurna, kontrolirana i zdravstveno prihvatljiva, rezultati novih europskih istraživanja otkrivaju drukčiju sliku. Analize provedene u više država Europske unije upućuju na obrasce u proizvodnji i nadzoru namirnica koji godinama prolaze ispod radara javnosti. Pesticidi u hrani, osobito u voću i povrću, predstavljaju sve veći problem u Europi, a nažalost i Hrvatska se priključila dugom popisu zemalja u kojima su prema najnovijim istraživanjima otkriveni pesticidi u jabukama.
Jabuka je voćna kultura koja se na godišnjoj razini šprica i do deset puta, što rezultira visokom razinom pesticida, često nedozvoljenih. Među pronađenim tvarima su Captan, Fludioxonil, Pirimicarb i Acetamiprid – svi poznati po svom neurotoksičnom i potencijalno kancerogenom djelovanju. Prema rezultatima istraživanjima, Hrvatska prednjači po količini pesticida u jabukama, a uz bok su joj Njemačka, Češka, Luksemburg i Poljska – zemlja iz koje se uvozi najveća količina jabuka. Sve ove tvari ozbiljno ugrožavaju zdravlje, a posebno zabrinjava činjenica da njihovi ostaci završavaju i u dječjoj hrani, negativno utječući na rast i razvoj najmlađih.
Visoka koncentracija pesticida
U Hrvatskoj je 100 % testiranih jabuka sadržavalo pesticide, pri čemu su sve imale neurotoksične tvari, a većina i PFAS – “vječne kemikalije”. Nijedna od tih jabuka ne bi smjela biti prodavana kao dječja hrana, no ipak se bez problema nalaze na policama i u prodaji za djecu i odrasle.
U sklopu tog istraživanja stručnjaci su analizirali 59 uzoraka jabuka iz 13 europskih zemalja kako bi provjerili prisutnost ostataka pesticida. Rezultati su alarmantni: gotovo 85 % konvencionalno proizvedenih jabuka bilo je kontaminirano koktelima pesticida. Iako zakon predviđa kontrolu, EU još uvijek ne procjenjuje stvarnu toksičnost izloženosti kombinacijama pesticida, što znači da javnost često ne zna koliko je svakodnevna hrana zapravo opasna. Samo 7 % testiranih jabuka bilo je potpuno bez ostataka pesticida, dok je dvije trećine uzoraka (64%) sadržavalo barem jedan PFAS pesticid, a jedna trećina (36%) neurotoksične tvari. Ovi podaci jasno ukazuju na široku i gotovo sustavnu kontaminaciju koja ozbiljno ugrožava sigurnost hrane u Europi.
Kokteli pesticida
Dok Europska komisija predlaže Omnibus zakon kojim bi se smanjila razina zaštite zdravlja građana i okoliša, PAN Europe i 13 partnerskih organizacija objavljuju istraživanje koje obuhvaća 12 zemalja EU-a i Švicarsku. Istraživanje otkriva gotovo sustavnu kontaminaciju europskih konvencionalno proizvedenih jabuka pesticidima.
- Sve hrvatske jabuke sadržavale su neurotoksične pesticide, PFAS pesticide, uključujući fludioksonil – endokrini disruptor koji je trebao biti zabranjen u EU-u. Nijedan uzorak nije zadovoljio kriterije sigurnosti za dojenčad, jer su svi sadržavali ostatke pesticida iznad granice kvantifikacije. Ovi rezultati jasno pokazuju da postojeće zakonodavstvo ne štiti dovoljno zdravlje građana, osobito djece, te da je potrebna stroža, a ne slabija kontrola pesticida - rekla je Natalija Svrtan, predsjednica udruge Zemljane staze, koja je sudjelovala u ovom istraživanju.
Ovi alarmantni podaci iz cijele Europe jasno pokazuju koliko je problem pesticida u voću raširen i koliko regulatorni sustavi zaostaju u zaštiti građana. Upravo zbog toga stručnjaci poput Gergelyja Simona ističu ozbiljnost situacije i potrebu za hitnom reakcijom.
Rizici za zdravlje
- Jedan od najupečatljivijih rezultata je da je 85 posto testiranih jabuka sadržavalo više ostataka pesticida. Europska agencija za sigurnost hrane dobila je zadatak prije 20 godina da razvije metodologiju za regulaciju učinaka koktela pesticida, ali oni još uvijek ne ispunjavaju tu zakonsku obvezu. Sve je više znanstvenih dokaza da je izloženost pesticidima preko hrane povezana s neplodnošću, a moguće i s rakom. Stalna izloženost građana mješavinama otrovnih tvari preko hrane, zraka ili prašine ne uzima se u obzir; regulatorna tijela moraju se pozabaviti ovim važnim pitanjem - pojasnio je Gergely Simon.
Podaci jasno pokazuju da problem nije samo statistički, već i konkretan i neposredan. Dok 71 % uzoraka sadrži barem jedan ostatak iz kategorije najtoksičnijih pesticida EU, a 64 % PFAS pesticide, i 36 % neurotoksične tvari, konkretni spojevi poput Fludioxonila, koji se nalazi u gotovo 40 % uzoraka, dodatno alarmiraju stručnjake. Fludioxonil je PFAS pesticid klasificiran kao endokrini disruptor, koji je trebao biti zabranjen, no države članice EU-a blokiraju tu odluku već godinu dana. Njegova prisutnost u hrani predstavlja ozbiljan rizik za zdravlje – toksičan je za jetru, bubrege i vodene organizme, a kontinuirana izloženost može imati dugoročne posljedice za ljudski organizam.
U tom kontekstu posebno zabrinjava utjecaj na najmlađe, jer čak i svakodnevna konzumacija svježeg voća i povrća može značajno povećati izloženost pesticidima.
Djeca najugroženija
Martin Dermine, izvršni direktor PAN Europe, upozorava da su djeca najugroženija.
"Mladi roditelji nisu svjesni da hranjenje djece svježim konvencionalnim voćem ili povrćem može povećati izloženost pesticidima i do 600 puta više nego što je dozvoljeno za prerađenu dječju hranu. Vlasti trebaju informirati građane i promovirati organsku hranu." Njegove riječi naglašavaju da su znanje i informiranost ključni, jer samo tako roditelji mogu donijeti odluke koje stvarno štite zdravlje djece, naglasio je Dermine.
U tom kontekstu zabrinjavajući rezultati istraživanja dobivaju dodatnu težinu. Tara Glaser, volonterka udruge Zemljane staze, nadovezuje se na ovu poruku:
- Ovo istraživanje otkrilo je poražavajuće rezultate. Jabuke u trgovinama prepune su pesticida, a Hrvatska je među najgorima u EU-u. Ovakva hrana predstavlja izravnu prijetnju zdravlju djece. Građani trebaju birati ekološko, a sadnja vlastitog stabla i dalje je najbolja investicija u zdravlje.
Kraljica voća
Jabuka se godinama smatrala simbolom zdravlja. U mnogim kulturama tretirala se kao savršena namirnica. Turci su najveći potrošači jabuka, s prosjekom od gotovo 36 kilograma po stanovniku godišnje. Redovna konzumacija jabuka povezivala se sa smanjenim rizikom od dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti, regulacijom krvnog tlaka te čak 50-postotnim manjim rizikom od moždanog udara. Jabuke povoljno djeluju na mozak, sadrže serotonin koji podiže raspoloženje, bogate su antioksidansima i vitaminom C, jačaju imunitet te su niskokalorična, dostupna i zasitna užina. Zbog svega toga često ih se naziva i kraljicom voća.
No ta gotovo idealna slika vrijedi samo u teoriji i kada bi se jabuke uzgajale ekološki i bez pesticida. Drugim riječima, svatko bi trebao posaditi u svom vrtu stablo jabuke i onda bi bio siguran da jede zdravo voće. Međutim, stvarnost suvremene proizvodnje znatno je drukčija. Jabuka je jedna od najčešće tretiranih voćnih kultura jer je izrazito osjetljiva na bolesti i štetnike. Kako bi se osigurali prinosi i vizualno „savršeni“ plodovi, u konvencionalnom voćarstvu koristi se niz pesticida i fungicida, često i više puta godišnje, ponekad češće nego kod bresaka, krušaka ili šljiva.
Iako postoje propisi o uporabi pesticida i obveznim karencama, u praksi se redovito otkrivaju ostaci kemikalija – uključujući i one koje su zbog toksičnosti zabranjene u Europskoj uniji, što je potvrdilo i ovo najnovije istraživanje. Upravo u tome leži paradoks: voće koje se promovira kao temelj zdrave prehrane sve češće dolazi s "primjesama različitih kemikalija", osobito kada se radi o uvoznim jabukama.
Uvoz
U Hrvatskoj se dodatni problem krije u rastućem uvozu. Iako je jabuka najzastupljenija voćna kultura u zemlji, s oko 30 posto ukupne proizvodnje i oko 18.000 registriranih proizvođača, domaća proizvodnja iz godine u godinu slabi. Tržište se sve više oslanja na uvoz, ponajviše iz Poljske, odakle često dolaze jabuke koje su mjesecima skladištene, a time i dodatno tretirane kemikalijama za očuvanje.
Stručnjaci upozoravaju na to da se pitanje pesticida ne može riješiti jednostavnim pranjem. Dok se dio površinskih ostataka može ukloniti vodom ili guljenjem kore, pesticidi koji prodiru u unutrašnjost ploda – poput glifosata – ostaju trajno prisutni. Jabuka je zapravo „impregnirana pesticidom“ i ne postoji metoda potpunog uklanjanja.
Kontrole su, upozoravaju stručnjaci, sporadične i nedostatne. Informacije o opasnim tvarima povremeno se pojave u javnosti, ali najčešće tek nakon što su sporni proizvodi već završili na tanjurima potrošača. Sustav koji bi osigurao stalni nadzor jednostavno ne postoji, a odgovornost se u konačnici prebacuje na građane. U takvim okolnostima odgovornost se sve češće prebacuje na potrošače koji ipak imaju određeni prostor za izbor.
Eko proizvodnja
Kada kupnja izravno od proizvođača nije moguća, stručnjaci preporučuju biranje ekoloških proizvoda i u trgovinama, s jasno označenim certifikatima i podrijetlom. Takvi proizvodi, iako često skuplji, podliježu strožim pravilima proizvodnje i nadzora te u pravilu sadrže znatno manje ostataka pesticida.
Važno je pritom naglasiti da ekološki izbor ne mora biti savršen kako bi bio koristan. Svaka odluka u korist ekološkog voća i povrća koje je možda sitnije i vizualno neuglednije na tržnici ili u trgovačkom centru smanjuje ukupnu izloženost pesticidima. Kako ističu stručnjaci, potražnja oblikuje ponudu, a upravo kupovne navike građana mogu potaknuti proizvođače na zaokret prema održivoj i ekološkoj poljoprivredi.
U konačnici, pesticidi u jabukama nisu samo pitanje jedne voćke, već ogledalo našeg odnosa prema proizvodnji hrane. Biranje ekoloških proizvoda, čak i unutar velikih trgovačkih lanaca, postaje jedan od rijetkih alata kojima potrošači mogu aktivno zaštititi vlastito zdravlje, osobito zdravlje djece u sustavu koji ih zasad ne štiti dovoljno.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....