Kad se u svakodnevnim razgovorima dotaknemo teme ginekoloških pregleda, gotovo svi imaju neku priču: od dugog čekanja na termin i gužvi u ordinacijama do toga da se za ozbiljnije stvari ide privatno... No kako ta slika izgleda kad se maknemo od dojmova i zavirimo u brojke?
Izvješće Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), temeljeno na podacima iz CEZIH-a za 2024. godinu, daje prilično detaljan uvid u to koliko žene u Hrvatskoj, pa tako i u Dalmaciji, koriste primarnu ginekološku zdravstvenu zaštitu. Ne samo kroz preglede, nego i kroz savjetovanja, preventivne pretrage poput papa-testa, ultrazvuka dojki te kroz razgovore o kontracepciji i planiranju obitelji.
Podaci HZJZ-a su, objasnimo odmah i to, vezani uz mjesto ordinacije, a ne prebivalište pacijentice. Drugim riječima, Dalmatinka koja radi u Splitu, studira u Zagrebu ili sezonu odrađuje na obali, u statistikama se može pojaviti u više županija. Uz to, "kontakt" s ginekologom ne znači nužno dolazak u ordinaciju – u njega ulaze i savjetovanja, telefonske i e-mail konzultacije te drugi oblici komunikacije sa zdravstvenim sustavom.
Na razini cijele Hrvatske u 2024. godini zabilježeno je više od pola milijuna žena koje su koristile usluge primarne ginekološke zaštite, s ukupno nešto više od dva milijuna kontakata. To u prosjeku znači oko četiri kontakta po ženi godišnje.
U četiri dalmatinske županije – Zadarskoj, Šibensko-kninskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Dubrovačko-neretvanskoj – taj je prosjek nešto niži, oko 3,7 kontakata po pacijentici. No ono što Dalmaciju razlikuje od ostatka Hrvatske nije toliko broj dolazaka, koliko njihov sadržaj.
Naime, u dalmatinskim ordinacijama veći dio kontakata otpada na stvarne preglede. Dok na razini Hrvatske pregledi čine oko 37 posto svih kontakata, u Dalmaciji se taj udio penje na oko 40 posto. Drugim riječima, žene u dalmatinskim županijama rjeđe "kontaktiraju" ginekologa, ali kad to čine – češće dolaze na pregled.
Razlike među županijama pritom su izrazite. U Dubrovačko-neretvanskoj županiji čak više od pola svih kontakata otpada na preglede, što je najviši udio u zemlji. Zadarska županija nalazi se na suprotnom kraju ljestvice: ondje pregledi čine tek nešto više od četvrtine svih kontakata, najmanje u Hrvatskoj.
Dalmatinke baš i ne zanima kontracepcija i planiranje obitelji?
HZJZ-ovi podaci omogućuju i grubu procjenu koliki dio osiguranih žena uopće tijekom godine uđe u sustav primarne ginekološke zaštite. Gledano po županijama, Splitsko-dalmatinska stoji najbolje, ondje je barem jednom tijekom godine usluge primarnog ginekologa koristilo više od trećine osiguranica. Slijedi Dubrovačko-neretvanska, dok Šibensko-kninska i osobito Zadarska županija imaju osjetno manji udio žena koje su evidentirane kao korisnice usluge.
Iako te brojke ne govore izravno "koliko Dalmatinki ide ginekologu" prema mjestu stanovanja, razlike su dovoljno velike da potaknu pitanje dostupnosti, organizacije i navika korištenja zdravstvene skrbi.
Kad je riječ o prevenciji, papa-test je jedan od ključnih pokazatelja. Na razini Hrvatske u 2024. godini papa-test je evidentiran kod oko 57 posto žena koje su koristile ginekološku zaštitu.
U četiri dalmatinske županije taj je udio niži i iznosi oko 51 posto. Drugim riječima, u CEZIH evidenciji manji dio žena koje su došle do ginekologa u Dalmaciji imao je zabilježen papa-test nego što je to slučaj u prosjeku Hrvatske. Posebno se ističu Šibensko-kninska i Splitsko-dalmatinska županija, dok je Dubrovačko-neretvanska bliže nacionalnom prosjeku.
Razlozi za to mogu biti brojni: od korištenja privatnih usluga koje ne ulaze u sustav razmjene podataka, preko organizacije preventivnih poziva, do jednostavne činjenice da se dio pregleda obavlja u drugim razinama zdravstvene zaštite...
Još izraženija razlika vidi se kod savjetovanja o kontracepciji, sterilitetu i planiranju trudnoće. Dok se na razini Hrvatske ovakva savjetovanja relativno često bilježe, u dalmatinskim županijama njihov je broj, u odnosu na broj žena u sustavu, gotovo upola manji.
Posebno upada u oči Dubrovačko-neretvanska županija, u kojoj je tijekom cijele godine zabilježeno tek nekoliko stotina takvih savjetovanja. Iako Splitsko-dalmatinska ima najveći apsolutni broj, ukupna dalmatinska slika ostavlja dojam da se o kontracepciji i planiranju obitelji u primarnoj ginekološkoj skrbi razgovara rjeđe nego u ostatku zemlje.
Konkretno, dok Hrvatska bilježi oko 14 savjetovanja o kontracepciji na 100 žena koje su koristile ginekološku zaštitu u 2024., u dalmatinskim županijama taj je intenzitet bio 8 na 100 u Zadarskoj, 13 na 100 u Šibensko-kninskoj, 6 na 100 u Splitsko-dalmatinskoj i samo 3 na 100 u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.
Kod ultrazvuka dojki slika se ponovno mijenja. U odnosu na broj žena koje su koristile ginekološke usluge, dalmatinske županije u prosjeku bilježe više ultrazvučnih pregleda dojki nego Hrvatska u cjelini.
No iza tog prosjeka kriju se velike razlike po županijama. Zadarska i Šibensko-kninska imaju tisuće evidentiranih pregleda, Splitsko-dalmatinska znatno je niže na ljestvici, a Dubrovačko-neretvanska još niže – ondje je tijekom cijele godine zabilježen tek simboličan broj ultrazvuka dojki, njih 21. Takve razlike najčešće ne govore o potrebama žena, nego o dostupnosti opreme, organizaciji rada i tome gdje se točno pojedina pretraga obavlja i evidentira.
Što nam ove brojke zapravo govore?
HZJZ-ovo izvješće ne mjeri koliko se žene "brinu o sebi", nego kako koriste zdravstveni sustav i kako se ta uporaba vidi kroz administrativne podatke. Ipak, trendovi su jasni: u Dalmaciji se izabranom ginekologu u primarnoj zdravstvenoj zaštiti dolazi nešto rjeđe nego u prosjeku Hrvatske, ali se češće dolazi kad je potreban pregled. Preventiva, osobito papa-test i savjetovanja o kontracepciji, u dalmatinskim županijama zaostaje, dok su dijagnostičke pretrage, poput ultrazvuka dojki, izraženije, ali neujednačeno.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....