Najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku otkrivaju zanimljive trendove u hrvatskom stočarstvu. Iako je ukupni broj stoke u blagom porastu, neke životinjske vrste bilježe značajan pad, dok se druge oporavljaju ili čak rastu iznad očekivanja.
Ukupan broj goveda u Hrvatskoj porastao je u 2024. za 1,7 posto u odnosu na prošlu godinu i sada ih je oko 422 tisuće. No, broj muznih krava ostao je gotovo nepromijenjen, što može ukazivati na stagnaciju proizvodnje mlijeka ili veću učinkovitost postojećih grla.
Najveći pad zabilježen je kod koza, čiji je broj pao za 6,8 posto, te ih je sada oko 68 tisuća. Smanjenje se bilježi u svim dobnim i funkcionalnim kategorijama, što bi moglo zabrinuti male proizvođače sira i druge koji se oslanjaju na ovu vrstu stoke.
S druge strane, svinjogojstvo pokazuje znakove oporavka. Ukupan broj svinja porastao je za 2,3 posto, dosegnuvši 873 tisuće, a broj rasplodnih svinja porastao je za čak 5,7 posto. Ovaj trend daje nadu da bi domaća proizvodnja svinjskog mesa mogla ojačati i smanjiti ovisnost o uvozu.
Rast bilježi i broj ovaca, za 0,2 posto, što ih dovodi na ukupno 553 tisuće. Posebno je značajno povećanje broja ženskih rasplodnih grla za 1,6 posto, što može pozitivno utjecati na dugoročni rast stada i proizvodnju janjetine.
Najdinamičniji porast dogodio se u sektoru peradarstva, gdje je broj peradi skočio za 5,2 posto, na impresivnih 11,3 milijuna komada. Broj tovljenih pilića porastao je za 7,4 posto, a kokoši za 2,2 posto. No, nije sve u porastu – broj pura (tuka) pao je za značajnih 9,5 posto, na 323 tisuće. Guske broje 9 tisuća, patke 32 tisuće, dok se broj ostale peradi kreće oko 1 tisuće.
Ukupno gledajući, hrvatski životinjski fond u 2024. godini doživljava lagani uzlet, ali s jasnim razlikama među vrstama. Dok svinje i perad rastu, koze rapidno nestaju s hrvatskih pašnjaka. Hoće li ovaj trend potaknuti promjene u agrarnim politikama i potporama – ostaje za vidjeti.
Dok se na nacionalnoj razini bilježi umjeren rast broja stoke, pogled prema pojedinim županijama otkriva jasne razlike u strukturi stočarstva. Primjerice, Dubrovačko-neretvanska i Splitsko-dalmatinska županija, iako susjedne, imaju znatno drukčiji stočarski profil – kako po količini tako i po vrstama životinja.
Iako brojke nisu velike, Dubrovačko-neretvanska županija čuva živopisnu raznolikost domaćih životinja, uključujući značajan broj magaraca, koji su sve rjeđa pojava u ostatku zemlje. Stočarstvo ovdje očito više reflektira tradicionalne i lokalne potrebe, nego industrijsku proizvodnju.
Za razluku od Dubrovačko-neretvanske, Splitsko-dalmatinska županija prava je ovčarska sila – s više od 42 tisuće ovaca, što je gotovo osmina ukupnog broja ovaca u državi. Također ima respektabilan broj konja i magaraca, što svjedoči o još uvijek živim elementima ruralne i tradicionalne dalmatinske poljoprivrede.
Dok su u nizinskim krajevima svinje i goveda dominantni, Dalmacija i jug Hrvatske ističu se uzgojem sitne stoke i radnih životinja, što otkriva i različitu strukturu poljoprivredne proizvodnje, ali i kulturološke razlike.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....