Sanacija ilegalnog odlagališta otpada u bivšem kamenolomu Kukalj u Benkovačkom Selu još nije počela, a kada će, nitko ne zna.
Gotovo dva mjeseca nakon objave alarmantnih nalaza USKOK-ovih vještaka, na terenu nema radova, ali nije održan ni najavljeni sastanak s ministricom zaštite okoliša i zelene tranzicije Marijom Vučković, na kojem se trebalo razgovarati o uklanjanju tisuća tona zakopanog otpada. Iako su konkretne pomake gradonačelnik Benkovca Tomislav Bulić i zadarski župan Josip Bilaver najavljivali još početkom rujna.
Bulić je tada rekao da bi se predstavnici Grada, Županije i Ministarstva trebali sastati već sljedećeg tjedna kako bi dogovorili konkretan plan i način sanacije. Govorio je i o potrebi žurnog postupanja, posebno zbog nadolazećih kiša i mogućnosti širenja onečišćenja. No gotovo osam tjedana poslije, od najavljenog sastanka s ministricom još ništa.
– Nismo još uvijek imali sastanak s ministricom, bila je zauzeta. Danas imam sastanak sa županom pa ćemo znati više – kazao nam je u utorak gradonačelnik Benkovca Tomislav Bulić.
I župan Bilaver 9. rujna najavljivao je da će se predstavnici nadležnih institucija sastati „za nekoliko dana” kako bi dogovorili jasne zadaće Ministarstva, Županije i Grada. Prenio je i najavu ministrice Vučković da bi plan sanacije trebao biti gotov za dva mjeseca, nakon čega bi odmah trebali početi radovi. Taj rok istječe za nekoliko dana, a još nema ni poznatog datuma početka sanacije.
Ministarstvo je 14. rujna donijelo odluku o sanaciji kamenoloma Kukalj, a provedbu povjerilo Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. No od administrativne odluke do uklanjanja otpada očito je dug put.
Upravo je Slobodna Dalmacija prva ušla u bivši kamenolom Kukalj u Benkovačkom Selu i javnosti otkrila što se zapravo krije iza golemih nasipa zemlje i kamenog agregata. Kada smo u siječnju prošle godine stigli na prostor nekadašnje tvrtke Adria kamen, svega kilometar i pol od središta Benkovca, zatekli smo prizore koji su najbolje pokazivali razmjere onoga što se ondje godinama događalo.
Nekadašnji kamenolom, iz kojeg se vadio nadaleko poznati benkovački kamen, bio je pretvoren u golemo ilegalno odlagalište otpada. Tek kada zakoračite na naslage koje izdaleka izgledaju poput običnih nasipa zemlje i kamenja, shvatite da ispod površine nema čvrstog tla. Noge propadaju, površinski sloj puca, a ispod njega izranjaju komadići plastike, folija, gume, tekstila, metala, pa i usitnjeni medicinski materijal. Sve je pomiješano i zatrpano u slojevima koji na pojedinim mjestima dosežu gotovo devet metara visine.
Sve to nalazi se usred krškog područja, svega nekoliko kilometara od izvora Karišnice i Kožlovca.
Prema optužbama USKOK-a, Josip i Monika Šincek između 2022. i 2024. godine na tu su lokaciju dovozili i zakopavali velike količine otpada iz Italije, Slovenije i Hrvatske. Prema dosadašnjim nalazima istrage, u kamenolomu je završilo najmanje 11 tisuća kubika otpada koji je potom zatrpavan zemljom i kamenim agregatom kako bi izvana izgledalo da se prostor sanira.
Vještačenje Geotehničkog fakulteta pokazalo je da se ondje nalazi najmanje 6427 tona otpada, na površini od oko 3675 četvornih metara, zakopanog na dubini od najmanje 4,2 metra. Nije riječ samo o mljevenoj plastici, nego o izrazito raznolikoj mješavini polimera, gume, sintetičkih vlakana, tekstila, metala te građevinskog i mineralnog materijala.
Posebno zabrinjava nalaz mikroplastike izvan samog odlagališta. Vještaci su mikroplastične čestice i sintetička vlakna pronašli i 20 do 30 metara od njegovih granica, što odgovara mogućem širenju vjetrom. Čestice se mogu prenositi i oborinskim vodama, a veći komadi plastike nastavljaju se raspadati i stvarati nove, još sitnije čestice.
U otpadu su utvrđene i povišene koncentracije bakra, cinka, olova i antimona. Posebno se izdvaja antimon, koji se pokazao mobilnijim od ostalih analiziranih metala. U četiri od 19 uzoraka njegove su koncentracije premašivale kriterije za prihvat na odlagalište neopasnog otpada.
Najosjetljivije pitanje ostaju podzemne vode. Kamenolom se nalazi na kršu, gdje oborine mogu prodirati kroz propusne stijene i prenositi onečišćujuće tvari kroz podzemlje. Monitoring izvorišta Biba, Kakma, Kožlovača i Turanjsko jezero zasad nije pokazao prekoračenja propisanih parametara za pitku vodu. No vještaci upozoravaju da se dugoročna mogućnost širenja onečišćenja ne može isključiti.
Za sada, u Benkovcu je postavljen tek mjerač za kvalitetu zraka i to, kako nam je rekao gradonačenik, na lokaciji koja je "najbliža moguća otpadu".
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....