Dalmatinski vinogradari, maslinari, ali i svi drugi profesionalni poljoprivrednici te brojni hobisti, ovog bi se proljeća mogli suočiti s ozbiljnim izazovom. Na tržištu Europska unija sve je izraženiji nedostatak umjetnog gnojiva, koje je uz to i enormno poskupjelo. Strahuje se da ga, osim što je skupo, jednostavno neće biti dovoljno za sve potrebe na terenu.
To znači da mnogi proizvođači možda neće moći pravodobno i u potrebnim količinama pognojiti svoje vinograde, maslinike i oranice. Posljedice bi mogle biti višestruke – od nižih prinosa do slabije kvalitete grožđa, maslina i drugih poljoprivrednih kultura, što se u konačnici odražava i na kvalitetu finalnih proizvoda.
Već smo pisali kako su slavonski poljoprivrednici prošle sezone sjetve, zbog visokih cijena, koristili znatno manje umjetnog gnojiva nego ranijih godina. Tada su se posljedice tek naznačile kroz skromnije prinose, a sada, uz istodobnu nestašicu na europskom tržištu, situacija bi mogla postati još ozbiljnija.
Bez umjetnog gnojiva intenzivna poljoprivredna proizvodnja nije moguća. Nakon enormnih poskupljenja u zadnjih nekoliko godina, poljoprivrednici u Europi, pa tako i u Hrvatska, suočeni su s kroničnim nedostatkom umjetnih đubriva.
Ovaj problem ima višestruke posljedice. Prvo, zbog poskupljenja gnojiva poljoprivrednici su ga koristili u manjoj količini, što se već osjetilo na kvaliteti i količini uroda. Urod pšenice, suncokreta i soje bio je niži ili manje kvalitetan nego što je uobičajeno. Drugo, sada kada se suočavamo s nestašicom i nedostatkom gnojiva na tržištu, pitanje je kako će se poljoprivrednici snaći.
Bez adekvatne količine umjetnog gnojiva, mnoge farme neće moći osigurati optimalne prinose. To znači da će poljoprivrednici morati birati između smanjenja površina pod sjetvom ili pokušaja sijanja uz minimalnu opskrbu gnojivom, što povećava rizik od slabih i nekvalitetnih uroda.
Konačno, ovo ima širi utjecaj i na prehrambenu sigurnost, cijene hrane i stabilnost tržišta. Ako nedostatak gnojiva potraje, mogli bismo svjedočiti većim poskupljenjima poljoprivrednih proizvoda, smanjenju domaće proizvodnje i povećanoj ovisnosti o uvozu.
Situacija postaje još ozbiljnija kada se pogleda šira slika u Europi. Pad uvoza umjetnog gnojiva u EU od čak 80 posto predstavlja veliku prijetnju poljoprivrednoj proizvodnji. Hrvatska poljoprivredna komora izražava zabrinutost zbog ove nove krize koja se pojavila na tržištu poljoprivrede EU i koja bi se mogla preliti i na domaće tržište kroz moguće nestašice i značajan rast cijena.
Najnoviji podaci Europska komisija potvrđuju dramatičan pad uvoza umjetnih gnojiva nakon stupanja na snagu Mehanizma za prilagodbu ugljičnih granica (CBAM). U siječnju ove godine EU je uvezla tek 179.877 tona dušičnih gnojiva, u usporedbi s 1.183.728 tona u siječnju 2025. – što znači da je uvoz pao na manje od 16 posto uobičajene razine.
Ovi podaci potvrđuju ranija upozorenja Copa Cogeca. Poljoprivrednici i zadruge dosljedno su upozoravali institucije EU da bi, bez tehničkih zaštitnih mjera i pripremljenog tržišta, provedba CBAM-a na gnojiva poremetila lanac opskrbe i povećala troškove za europske poljoprivrednike.
Dušična gnojiva, koja su posebno pogođena CBAM-om, čine oko 46 posto ukupne potrošnje gnojiva u EU, od čega se više od 30 posto tradicionalno uvozi. Smanjenje tog opsega ne može se lako apsorbirati i predstavlja izravnu prijetnju stabilnosti poljoprivredne proizvodnje. U međuvremenu, cijene gnojiva nastavljaju rasti – u siječnju 2026. bile su 25 posto više nego prosjek 2024. godine.
Trenutne zalihe pokrivaju tek 45 do 50 posto potreba poljoprivrednika za žetvu 2026., s nižim razinama u određenim državama članicama poput Italije i Irske, što dodatno naglašava ranjivost proizvodnje hrane u EU.
Copa Cogeca stoga poziva na hitnu suspenziju CBAM-a za gnojiva, kao i na strukturne mjere koje bi osigurale dugoročnu dostupnost i pristupačnost gnojiva unutar EU. Jedno od mogućih rješenja je ubrzavanje uvođenja malih i srednjih bioplinskih postrojenja diljem Europe, što bi pomoglo poljoprivrednicima da smanje ovisnost o uvozu plina i gnojiva, te izgrade održiviji lanac vrijednosti EU.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....