StoryEditorOCM
S mora i krajaNovčana pomoć

Mislite da imate pravo na ovu državnu naknadu? Jedan detalj odlučuje – evo kako do 720 € mjesečno!

Piše Stanislav Soldo
2. ožujka 2026. - 13:53

Brojni hrvatski građani nisu sigurni imaju li pravo na inkluzivni dodatak, državnu novčanu naknadu koja može iznositi i do 720 eura mjesečno. Ključno je znati da pravo ne ovisi samo o dijagnozi, nego o tome koliko bolest ili invaliditet utječu na svakodnevni život, a pravo mogu ostvariti umirovljenici bez obzira kakvu i koliku mirovinu primaju, osobe s teškim dijagnozama, kao i osobe s invaliditetom.

Inkluzivni dodatak uveden je na temelju Zakona o inkluzivnom dodatku, a o ostvarivanju prava odlučuje Hrvatski zavod za socijalni rad nakon provedenog postupka vještačenja.

Riječ je o mjesečnoj financijskoj potpori namijenjenoj osobama s invaliditetom, uključujući djecu, odrasle, umirovljenike i osobe oboljele od teških bolesti. Ova naknada zamijenila je osobnu invalidninu i doplatak za pomoć i njegu. Nema imovinskog cenzusa, može se primati uz starosnu, invalidsku ili obiteljsku mirovinu, a pravo je osobno i neprenosivo.

Pravo mogu ostvariti osobe koje imaju utvrđeno tjelesno, intelektualno, osjetilno ili mentalno oštećenje, koje imaju prebivalište ili stalni boravak u Hrvatskoj i prođu postupak vještačenja kojim se procjenjuje stupanj funkcionalnog ograničenja. Presudan je jedan detalj: koliko je osoba samostalna u svakodnevnom životu.

Inkluzivni dodatak podijeljen je u pet razina potpore. Osnovica za izračun iznosi 120 eura. Mjesečni iznosi su: prva razina 720 eura, druga 480 eura, treća 432 eura, četvrta 162 eura, a peta 138 eura. Najviši iznos pripada osobama koje su u potpunosti ovisne o pomoći druge osobe u gotovo svim životnim aktivnostima.

Umirovljenici često pogrešno misle da zbog mirovine nemaju pravo na dodatnu naknadu. Inkluzivni dodatak može se primati uz mirovinu. Pravo se najčešće priznaje osobama koje ne mogu samostalno obavljati osnovne životne aktivnosti, imaju znatno ograničenu pokretljivost, boluju od teških kroničnih ili neuroloških bolesti i trebaju stalni nadzor ili pomoć druge osobe. Ako je osoba unatoč bolesti samostalna, pravo se u pravilu ne priznaje.

Dijagnoza karcinoma ne znači automatsko pravo na dodatak. Presudno je u kojoj mjeri bolest i terapija utječu na svakodnevno funkcioniranje. Pravo se može priznati ako terapija uzrokuje tešku i dugotrajnu iscrpljenost, postoji potreba za stalnom njegom, nastanu trajna tjelesna oštećenja ili je riječ o uznapredovaloj ili terminalnoj fazi bolesti. U slučaju remisije i očuvane samostalnosti, zahtjev se najčešće odbija.

Zahtjev se podnosi nadležnom području Hrvatskog zavoda za socijalni rad. Potrebno je priložiti medicinsku dokumentaciju, nakon čega slijedi postupak vještačenja. U tom postupku procjenjuje se stupanj tjelesnog oštećenja, funkcionalna sposobnost, potreba za pomoći druge osobe i trajnost zdravstvenog stanja. Na temelju toga donosi se rješenje o razini potpore i visini dodatka.

Inkluzivni dodatak može značajno poboljšati financijsku sigurnost umirovljenika i bolesnih osoba, ali ključnu ulogu ima procjena stvarne funkcionalne sposobnosti. Jedan detalj, razina ovisnosti o tuđoj pomoći, često odlučuje o tome hoće li osoba dobiti 138 ili 720 eura mjesečno. Zbog toga je važno informirati se na vrijeme i prikupiti potpunu medicinsku dokumentaciju prije podnošenja zahtjeva.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
02. ožujak 2026 14:35