Poznati srpski povjesničar umjetnosti Nikola Krstović bio je gost tamošnjeg podcasta HistoryCast na temu povijesti muzeja. U jednom trenutku dotakao se i nama dobro poznate teme - djela hrvatskog kipara Ivana Meštrovića.
- Kada je Hrvatska pokušala vratiti Meštrovićevu skulpturu "Povijest Hrvata" mi smo imali dokaz da je kraljevska dinastija Karađorđevića uredno platila tu skulpturu koju je prethodno naručila od kipara. Bilo bi ozbiljno pitanje da Narodni muzej nije imao dokaz o tome kako bi se ta stvar razvijala. Svakako bismo bili u problemu jer po današnjim standardima svaki muzej mora dokazati porijeklo umjetnine tj predmeta koji posjeduje - rekao je srpski povjesničar umjetnosti.
Podsjećamo, još 2015. godine tadašnja kninska gradonačelnica Josipa Rimac najavila je da će prvi potez grada Knina, nakon 5. kolovoza i proslave obljetnice Oluje, biti da uz pomoć Ministarstva vanjskih i europskih poslova pošalje službeni zahtjev srpskim vlastima za povrat skulpture "Povijest Hrvata" Ivana Meštrovića, na kojoj je lik njegove majke Marte. Skulptura, dimenzija 179 puta 146 puta 96 centimetara, sada stoji kod parkovnog paviljona bivšeg kraljevskog dvora na beogradskom Dedinju.
Sačuvana su dva Meštrovićeva pisma Mihovilu Abramiću, tadašnjem ravnatelju Arheološkog muzeja u Splitu, iz 1953. godine, u kojemu mu preporuča da se zauzme da se skulptura "Povijest Hrvata" iz Beograda prenese u Split. Ta je pisma objavio i Duško Kečkemet, autor najopsežnije monografije o Ivanu Meštroviću. Naime, kada se pojavila priča da bi se novi muzej trebao otvoriti u Splitu, Meštrović predlaže da se njegova skulptura vrati iz Beograda, pa tako u jednom pismu, među ostalim, stoji: "Vi se sjećate da sam bio u svoje vrijeme izradio jednu sjedeću figuru s jednim fragmentom na krilu koju sam nazvao ‘Hrvatska povijest‘. Ta je stvar imala doći u Muzej hrvatskih starina koga su trebale u Kninu podići Savska i Primorska banovina, no kada je ta ideja propala ova stvar je svršila u vili Kralja Aleksandra na Dedinju. Sada kad će se napokon taj muzej ostvariti u Splitu, ja držim da ova skulptura prvenstveno spada u Muzej hrvatskih starina u Splitu, i da se smjesti negdje na ulazu u Muzej".
Vera Horvat Pintarić, hrvatska povjesničarka umjetnosti, tvrdila je da je "Povijest Hrvata", uz "Zdenac života", najcjelovitiji, možda i najbolji Meštrovićev spomenik. Majku je portretirao više puta, primjerice, "Moja mati" 1909. godine, zatim "Moja majka", sklopljenih ruku pred grudima, iz 1926. godine, te "Majka u razmišljanju" iz 1930. godine, koja se nalazi u Ateljeu Meštrović. No, ovo je njegova najjača kiparska posveta, i po svojoj prilici najjača kiparska posveta majci uopće u hrvatskoj povijesti umjetnosti, napisala je novinarka Jutarnjeg lista Patricia Kiš Terbovc.
Majka je čest motiv Ivana Meštrovića, majka i dijete kao općeniti pojam, te njegova majka. Sačuvane su fotografije te žene, na kojima u pravilu nosi oko glave zavezan bijeli rubac, isti onaj koji se nalazi i na skulpturi. Lice joj je kao isklesano, oči umorne. Ostala je udovica 1922. i od tada je nosila samo crninu. Marama na njezinoj glavi, na kipu, pokriva vrat i dio poprsja. Prekrižene su joj i ruke i noge, ruke su položene na ploču.
U krilu majke, naime, smještena je velika kamena ploča na kojoj je prikazan pleter, a na užem, vidljivom dijelu natpis u glagoljici. Ivan Meštrović molio je pomoć jezikoslovca Stjepana Ivšića u izradi glagoljskih natpisa za ovu skulpturu.
Inače, kako tumači Meštrovićev biograf Duško Kečkemet, roditelje je ovaj kipar, rođen uz Vrpolju 1883. godine, mjestu gdje je njegov otac radio kao zidar, naprosto obožavao. Što se tiče majke Marte, Kečkemet piše: "Vjerujem da je bila obdarena mnogim vrijednostima, ali njezin sin ju je gotovo pa divinizirao, shvatio gotovo religiozno". Majka je umrla 1941. godine, dakle osam godina nakon što je nastala skulptura. U trenu kad je nastala skulptura imala je 71 godinu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....