Dalmacija i Hrvatska i dalje uživaju vrlo snažan imidž na češkom tržištu, ali taj je imidž danas složeniji i osjetljiviji nego prije nekoliko godina. Češki turisti i dalje Jadran doživljavaju kao svoje „češko more“ – prvu i često jedinu inozemnu destinaciju za ljetni odmor, kojoj se obitelji vjerno vraćaju iz godine u godinu.
Što se tiče Dalmacije, Česi najčešće dolaze u Podgoru, koja im je najdraže mjesto za odmor na cijelom Jadranu. Odmah iza slijedi istarski Umag, a potom se opet vraćamo na Dalmaciju i mjesta Gradac i Vir. Što se tiče županija, najviše Čeha dolazi u Splitsko-dalmatinsku županiju, potom u Istarsku, zatim u Zadarsku. Dakle, i tu Dalmacija drži primat.
No, iza te privrženosti Dalmaciji stoje jaki pozitivni atributi: očuvana priroda i čisto more, blizina i lakoća dolaska automobilom, autobusom ili avionom, osjećaj sigurnosti, gostoljubivost domaćina, bliskost jezika i relativno jednostavna komunikacija, kao i bogata kulturna baština, sportski sadržaji i dobra gastronomija. No, kako rastu očekivanja, osobito kod mlađih, zahtjevnijih generacija Čeha, raste i osjetljivost na cijene i kvalitetu onoga što za taj novac dobivaju.
Sve je izraženiji dojam da tradicionalne prednosti Hrvatske više nisu dovoljne kada se usporede s konkurencijom poput Grčke, Turske, Bugarske ili Egipta, koje nude povoljnije pakete, često s uključenim all inclusive uslugama. Češki gosti sve češće kritiziraju visoke cijene hotelskog smještaja, manjak povoljnijih hotela s tri zvjezdice i snažan pomak prema luksuznijim objektima s četiri zvjezdice, čije cijene nadilaze budžet prosječne češke obitelji. Primjedbe se odnose i na visoke cijene u restoranima, jednoličnu ponudu hrane u nekim destinacijama te nedostatak parkirnih mjesta u popularnim turističkim središtima. Dodatnu napetost stvaraju prigovori čeških organizatora putovanja na politiku hrvatskih hotelijera: različiti cjenici i uvjeti plaćanja, stop-bookinzi, akontacije, garancijske cijene, kao i sve veći fokus hotela na online prodaju preko velikih platformi, što turoperatore stavlja u nepovoljniji položaj.
Drugu dimenziju aktualnog imidža Hrvatske oblikuje medijska slika u Češkoj, koja je u 2023. i osobito u 2024. godini bila primjetno negativnija. U atmosferi ekonomske stagnacije i usporenog rasta životnog standarda, češki mediji su često naglašavali temu visokih cijena u Hrvatskoj, ali i teme povezane s prirodnim pojavama i nepogodama – od čistoće mora, neugodnih iskustava s pojedinim ugostiteljima i vlasnicima apartmana - hotela, pojave meduza, do „cvjetanja“ mora. Takvi napisi stvaraju diskrepanciju između slike u medijima i stvarnog iskustva mnogih putnika. Zanimljivo je da unatoč takvoj medijskoj kampanji, Hrvatska ipak uspijeva zadržati status apsolutnog favorita među Česima, ponajviše zahvaljujući snazi navike, emocionalnoj vezi i činjenici da su mnogi u Dalmaciji odrasli na ljetovanjima.
Istovremeno se mijenja i način na koji Češi putuju. Uz klasične ljetne odmore, raste interes za kraća city-break putovanja, no Hrvatska u tom segmentu zasad ne koristi svoj puni potencijal. Dok češki putnici sve češće biraju europske metropole za vikend aranžmane, ponuda kratkih boravaka u hrvatskim gradovima još uvijek nije sustavno razvijena ni dovoljno prisutna kod čeških organizatora putovanja. Ipak, postoje dobre pretpostavke za rast tog segmenta – redovite direktne zračne linije iz Praga prema Splitu, Dubrovniku i Zadru otvaraju prostor za jače pozicioniranje Hrvatske kao destinacije ne samo za „veliki“ ljetni odmor, nego i za kraće, tematske bijegove u predsezoni i posezoni. Tamošnji novinari pišu da je pred hrvatskim turizmom na češkom tržištu zato dvostruki zadatak: očuvati emocionalnu vezu i tradiciju ljetovanja na Jadranu, ali istovremeno odgovoriti na pritisak cijena, podignuti percepciju vrijednosti za novac i diverzificirati ponudu kako bi Hrvatska ostala prva opcija i u novim, promijenjenim uvjetima.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....