StoryEditorOCM
S mora i krajaMože i drugačije

Ne kolinju, da kobasicama: zima donosi mirise tradicije, ali ono što se skriva iza njih mnoge šokira. Pogledajte ovo!

Piše Stanislav Soldo
14. prosinca 2025. - 08:09

S hladnijim danima u ruralnim dijelovima Hrvatske tradicionalno počinje svinjokolje – običaj koji za mnoge znači veselje, druženje i početak zime. Ove godine, afrička svinjska kuga već je ispraznila mnoge obore, a više od 17 tisuća životinja već su stradale zbog bolesti. Unatoč tome, kolinje se i dalje odvija, a ljubitelji „tradicije” s nestrpljenjem iščekuju te dane. No, za udruge poput Prijatelja životinja, sve to je daleko od svečanosti, oni ovaj običaj nazivaju barbarskim. Za njih, svinjokolje nije ritual, nego čin nepotrebne patnje, u kojemu inteligentna i osjetljiva bića prolaze kroz strah i bol, dok se okolni ljudi zabavljaju i slave.

Horor, a ne tradicija

Dok u civiliziranim zemljama mučno ubojstvo nemoćne životinje izaziva osudu i zgražanje, u Hrvatskoj se klanje ne samo odobrava nego i potiče kao radosna svečanost koja se proslavlja uz veselje i pjesmu. Za one koji nikada nisu prisustvovali kolinju, prizor je uistinu brutalan. U skučenom boksu svinju najprije naganjaju dok u panici bježi, posrće i ruši se po podu. Kada je napokon stisnu u kut, na njušku joj stavljaju metalnu sajlu i vuku ju preko dvorišta dok se svim silama opire, pada, kliže... Često ju istodobno povlače za uši ili rep, a cijelo dvorište odzvanja njezinim očajničkim vrištanjem, kažu prijatelji životinja.

image
Duje Klaric/Cropix

 -Mnogi ljudi iz inozemstva, kada prvi put čuju za običaj svinjokolje, opisuju ga kao barbarsko, odvratno, traumatično, šokantno i bizarno iskustvo te se zgražaju nad prizorima krvi po dvorištima i životinja koje se bore za život. Kao društvo već smo odbacili mnoge prakse koje su nekoć bile ‘normalne’ – od javnih smaknuća do borbi životinja ili spaljivanja ‘vještica’, i to upravo zato što smo postali svjesniji i suosjećajniji. Vrijeme je da isto napravimo i sa svinjokoljama, navodi Vlatka Balaš Cerjak, koordinatorica projekata u udruzi Prijatelji životinja.

Svinje inteligentnije od pasa

Pojašnjava da su svinje izrazito inteligentne i društvene životinje te da prodorni krici svinja u trenutku klanja jasno pokazuju koliko se užasno boje i koliko pate. Svinje prepoznaju svoje ime, rješavaju zadatke za nagradu, vole igru i maženje, sanjaju, uče „trikove”, stvaraju snažne socijalne veze, pa čak mogu koristiti alate. Prirodno su čiste, znatiželjne i razigrane, no u uzgoju su prisiljene živjeti u skučenim, prljavim objektima. Prenapučenost i loši uvjeti idealno su tlo za širenje bolesti poput afričke svinjske kuge, zbog čega su one dvostruke žrtve: prvo sustava intenzivnog uzgoja, a zatim i sustava „rješavanja” bolesti masovnim ubijanjem.

image
Niksa Stipanicev/Cropix

Meso šteti zdravlju

Prijatelji životinja podsjećaju i na zdravstvene rizike jedenja svinjskog mesa. Kako navode, Svjetska zdravstvena organizacija svrstava prerađeno meso u skupinu kancerogenih namirnica povezanih s povećanim rizikom od raka debelog crijeva, dok je visok unos životinjskih proteina općenito povezan s bolestima srca, dijabetesom tipa 2 i drugim kroničnim bolestima. Poručuju da meso nije nužno za zdravlje, a cijenu takve „tradicije” plaćaju i svinje i ljudi.

Umjesto daljnjeg održavanja krvavog kruga uzgoja, bolesti i klanja, Prijatelji životinja zagovaraju preusmjeravanje na biljnu proizvodnju i biljne prehrambene proizvode.

Salenjaci

Sastojci: 1 kg brašna (pola glatko, pola oštro ili integralno, može i crno), 7,5 dl vode ili biljnog mlijeka, 1/2 dl ulja, 2 kockice kvasca, 5 žlica šećera, 1 žličica soli, 2 vrećice vanilin šećera, ribana korica 1 neprskanog limuna (po želji), 35 dag margarina ili biljne masti, sitni šećer za posipanje i domaći pekmez od šljiva za punjenje.

Za premazivanje: 1/2 šalice biljnog mlijeka pomiješanog s malo brašna.

Priprema: U mlakoj vodi ili biljnom mlijeku otopiti kvasac, sol i šećer. Dodati ulje, brašno, vanilin šećer i po želji ribanu koricu limuna pa zamijesiti glatko tijesto. Ostaviti na toplome da se udvostruči. Tijesto zatim premijesiti i ponovno ostaviti da se udvostruči. U međuvremenu margarin ili biljnu mast izmiksati da postane pjenast i lako maziv. Dignuto tijesto razvaljati na debljinu oko 0,5 cm i premazati pripremljenim margarinom. Zarolati u roladu, zatim ju nježno rastanjiti valjkom. Rezati četverokute, na svaki staviti žličicu pekmeza, preklopiti tako da se vrh spoji, a bočne strane dobro pritisnuti da nadjev ne iscuri. Salenjake slagati u lim za pečenje i po želji lagano premazati mješavinom biljnog mlijeka i brašna. Peći oko 20 minuta na 250 °C, dok lijepo ne porumene. Još tople uvaljati u sitni šećer.

Vegetarijanska jela

-Namirnice poput graha, leće i slanutka, žitarice i drugi biljni izvori proteina mogu u potpunosti zadovoljiti naše prehrambene potrebe bez ijedne žrtvovane životinje. Tako trošimo manje resursa, stvaramo manje zagađenja i smanjujemo rizik od novih zoonoza ističu iz ove udruge te predstavljaju novi recept Anite Petrović, članice udruge Prijatelji životinja i volonterke, koja je već autorica recepta za Stellinu kobasicu. Anita je osmislila novi recept za kobasicu koju je nazvala Zagorka jer joj ne nedostaje ni masnoće ni ljutine ni dobro poznatog okusa.

-Kao veganka, ne odričem se jela koja su bila dio moje prehrane ranije. Od kajgane, sarme, punjenih paprika, suhomesnatih proizvoda do kolača i torti, sve spremam sa sastojcima isključivo biljnog podrijetla. Svima su nam dostupna jela koja izgledom i okusom podsjećaju na jela od životinjskih sastojaka, a da pritom nije stradala nijedna životinja, naglašava Anita. 

image

Kobasica Zagorka

Privatni album

Kobasica Zagorka

Sastojci: 2 šalice pšeničnog glutena, 1 šalica sojinih ljuspica, 1 šalica zobenih pahuljica, 2 žlice crvene paprike, 3 žlice mješavine začina za kobasice (npr. Derma), 2 žlice soli, 1 glavica češnjaka, 2,5 šalice vode, 6 žlica kokosova ulja

Za masne komadiće: 4 žlice bijelog pšeničnog brašna, 8 žlica vode, 8 žlica rastopljenog kokosovog ulja

Priprema: Najprije pripremiti masne komadiće. Sve dobro promiješati da se dobije žitko tijesto. Umotati dvaput čvrsto u prozirnu foliju. Kuhati u vodi pola sata pa ohladiti. Ohlađeno natrgati na komadiće pa grubo umiješati u glavnu smjesu. Ne mijesiti previše da ne budu previše sitni komadi.

Zatim, za kobasice najprije zagrijati vodu pa ubaciti ulje i sve začine osim češnjaka. Promiješati da se rastope. Češnjak očistiti i s par žlica vode sa začinima usitniti štapnim mikserom u pastu. Ubaciti u vodu i dobro promiješati. Zatim u smjesu dodati zobene i sojine ljuspice. Opet dobro promiješati pa ostaviti desetak minuta da popiju vodu i nabubre. Na kraju dodati gluten i masne komadiće. Ne mijesiti, nego sve ugrubo promiješati u grudičastu smjesu. Smjesa opet neka odstoji desetak minuta da se gluten opusti, a potom oblikovati kobasice. Prozirnu streč foliju odrezati na dužinu oko 30 cm. Na sredinu staviti namočen rižin papir pa šaku smjese za kobasice. Zarolati i oblikovati uz pomoć folije. Krajeve zavezati u čvor. Umotati u foliju dvaput jer zna puknuti ili se odmotati kada se kuha.

Kobasice kuhati pokrivene vodom minimalno 2 do 3 sata na jako laganoj vatri da jedva ključa i ostaviti u vodi dok se ne ohlade. Ne mogu se prekuhati. Gluten je probavljiviji što se dulje kuha. Izvaditi kobasice iz folije. Smjesa je dovoljna za 15 manjih kobasica dužine 10 cm. Možete ih čuvati u hladnjaku 10-ak dana ili smrznuti.  

image
Sasa Buric/Cropix

Pogačice sa čvarcima

Sastojci: 1/2 kg brašna (pola bijelo, pola integralno), 5 dl mlake vode ili biljnog mlijeka, 

5 žlica ulja, 1 kockica kvasca, 1 žličica soli, 1 žličica šećera

Priprema: 1⁄2 šalice prženog sezama samljeti u mlincu za kavu, pa pjenasto umutiti s 1⁄2 šalice margarina, pola žličice soli i papra.

U mlakoj vodi (mlijeku) rastopiti kvasac, sol i šećer pa dodati ostale sastojke i zamijesiti

glatko tijesto. Tijesto pustiti da se udvostruči na toplome mjestu. Premijesiti i pustiti još jednom da se udvostruči.

Tijesto razvaljati na 1⁄2 cm debljine i premazati smjesom od sezama. Preklopiti pa opet namazati smjesom, preklopiti opet, pa razvaljati, i tako 3 – 4 puta.

Na kraju razvaljati na 2 – 3 cm debljine, rezati pogačice, premazati smjesom biljnog

mlijeka i malo brašna te posuti kimom, sezamom, makom ili sjemenkama prema želji.

Peći 20-ak minuta na 200 °C.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
14. prosinac 2025 08:18