Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) u Zagrebu podigao je optužnicu protiv četiri osobe – među njima i bivšeg zaposlenika Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju – zbog subvencijskih prijevara i zlouporabe položaja i ovlasti.
Prema navodima istrage, bivši javni službenik je koristeći korisničko ime i lozinku kolege, bez ovlasti unosio lažne podatke u službeni sustav Agencije. Cilj: napuhavanje površina obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava – kako vlastitih, tako i onih preostalih troje optuženika – kako bi se prikazala veća površina obradivog zemljišta prihvatljivog za poticaje iz Europskog jamstvenog poljoprivrednog fonda (EAGF).
Lažni prikazi i prijave za potporu trajali su od 2020. do 2022. godine, a rezultirali su isplatom 77.000 eura iz EU fondova – višestruko iznad zakonskog maksimuma koji im je pripadao.
Dio nelegalno stečenih sredstava – točnije 42.455 eura – optuženici su do sada vratili.
Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) je neovisno tijelo Europske unije zaduženo za istrage, kaznene progone i podizanje optužnica za kaznena djela koja štete financijskim interesima EU-a.
Subvencijske prijevare
Subvencije, odnosno financijske potpore koje država ili Europska unija dodjeljuju poljoprivrednicima, poduzetnicima ili drugim korisnicima, imaju za cilj poticanje razvoja i stabilnosti određenih sektora. Međutim, kao i svaka velika financijska sredstva, i ove potpore nisu imune na zloupotrebe. Subvencijske prijevare postaju sve učestaliji problem, a njihovi počinitelji koriste razne metode kako bi nelegalno stekli novac.
Subvencijske prijevare u poljoprivredi uglavnom se vrte oko manipulacije službenim podacima i lažnog prikazivanja stvarnog stanja na farmama. Evo kako “funkcionira” najčešći modus operandi:
Lažno prijavljivanje površina – Poljoprivrednici prijavljuju veće ili različite površine nego što ih zapravo obrađuju. Tako ostvaruju pravo na više novca, iako zemlja može biti neobrađena ili čak prenamijenjena za druge svrhe.
Prijava nepostojeće ili većeg broja grla stoke – Jedna od najraširenijih prijevara je fiktivna prijava životinja. Vlasnici prijave veći broj krava, svinja ili ovaca nego što stvarno imaju, kako bi izvukli dodatne poticaje.
Korištenje “fantomskih” farmi – Neki varaju tako što prijave farme koje uopće ne postoje ili su prenamijenjene, a sredstva prikupljena preko njih preusmjeravaju za osobnu korist.
Lažni računi i dokumentacija – Kako bi opravdali dobivanje poticaja, varalice koriste lažne račune, potvrde ili čak krivotvorenu dokumentaciju o obavljenim radovima ili nabavi opreme.
Prevarantske sheme s ekološkom proizvodnjom – Zloupotrebljavaju poticaje za ekološku proizvodnju prikazujući da obrađuju zemlju ekološki, iako se koriste zabranjene kemikalije i prakse.
Sve ove metode često uključuju i umrežene osobe – od lokalnih službenika do savjetnika, koji pomažu u “legaliziranju” lažnih prijava.
Borba protiv ovih prijevara traje već godinama, no dok god sustav ima slabosti, pojavljuju se i novi načini kako zaobići pravila. Zato je važno kontinuirano unapređivati nadzor, pojačati kontrole i podizati svijest o štetnosti ovakvih praksi.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....