Legalizacija bespravno izgrađenih zgrada postupak je kojim se takvi objekti naknadno uključuju u pravni sustav, pod uvjetom da ispunjavaju zakonom propisane kriterije. Cilj ovog postupka je urediti stanje u prostoru, omogućiti pravnu sigurnost vlasnicima te uskladiti stvarno stanje na terenu s katastarskim i zemljišnoknjižnim evidencijama. U Hrvatskoj se kroz više zakonskih rješenja u proteklim godinama pokušavalo riješiti problem nezakonite gradnje, koja je nastajala desetljećima.
U pravilu se legalizirati mogu objekti koji ne ugrožavaju javni interes, infrastrukturne koridore ili zaštićena područja prirode. Postupak uključuje podnošenje zahtjeva, izradu potrebne tehničke dokumentacije te donošenje rješenja o izvedenom stanju. Nakon toga objekt se može upisati u katastar i zemljišne knjige te postaje pravno priznat.
Vlada RH usvojila je Nacrt konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopuni Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, kojim se ponovno omogućuje legalizacija objekata izgrađenih do 21. lipnja 2011. godine te se uvodi trajna mogućnost podnošenja zahtjeva za ozakonjenje.
Izmjenama se ukida prekluzivni rok za podnošenje zahtjeva, koji je prema važećem zakonu istekao 30. lipnja 2018. godine, čime se građanima omogućuje da u bilo kojem trenutku pokrenu postupak legalizacije nezakonito izgrađenih objekata. Naglašeno je da se ne otvara novi val legalizacije, nego se omogućuje trajno rješavanje statusa postojećih zgrada izgrađenih do 21. lipnja 2011. godine, koje su vidljive na ortofoto snimci Državne geodetske uprave.
Objekti izgrađeni nakon tog datuma neće se moći legalizirati. Za ozakonjenje dolaze u obzir zgrade koje ispunjavaju propisane uvjete, odnosno nisu smještene u prometnim i infrastrukturnim koridorima, planiranim istražnim koridorima, zaštićenim područjima prirode ili na pomorskom dobru.
Postupak se u potpunosti digitalizira te će se zahtjevi podnositi putem Informacijskog sustava prostornoga uređenja, odnosno sustava eDozvola. Uz zahtjev će biti obvezno priložiti geodetsku snimku izvedenog stanja te potvrdu Državne geodetske uprave o vidljivosti zgrade na ortofoto snimci DOF5/2011 u GML formatu. Postupke će i dalje voditi nadležni upravni odjeli općina, gradova i županija.
Građani će morati platiti naknadu za ozakonjenje bespravno izgrađenih objekata, koja će biti viša nego prije zbog proteka vremena, a određivat će se prema veličini, lokaciji i namjeni objekta, sukladno posebnoj uredbi.
Cilj izmjena je omogućiti građanima koji ranije nisu podnijeli zahtjev, bilo zbog neznanja, financijskih razloga ili drugih okolnosti, da riješe status svojih nekretnina i omoguće njihovo evidentiranje u katastru i zemljišnim knjigama. Istodobno se omogućuje ponovno podnošenje zahtjeva koji su ranije pravomoćno odbijeni, uz obvezu prethodnog rješavanja imovinskopravnih odnosa.
Zakon dodatno jača zaštitu prostora tako što onemogućuje legalizaciju objekata unutar infrastrukturnih koridora te u zaštićenim i posebno osjetljivim područjima. Očekuje se da će izmjene doprinijeti većoj pravnoj sigurnosti, povećanju vrijednosti nekretnina, lakšem pristupu financiranju te njihovu zakonitom korištenju, uključujući mogućnost iznajmljivanja i korištenja EU fondova.
Uz navedeno, izmjenama Zakona o građevnim proizvodima osigurava se usklađivanje s novom EU uredbom o građevnim proizvodima. Time se omogućuje sudjelovanje Hrvatske u radu europskih tijela, ovlašćivanje domaćih subjekata za tehničko ocjenjivanje proizvoda te se propisuje da građevni proizvodi na tržištu moraju imati dokumentaciju na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu. Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine određuje se kao nadležno tijelo za provedbu uredbe, a zakon se zbog usklađivanja s europskom pravnom stečevinom predlaže donijeti po hitnom postupku.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....