Usred sezone grijanja Hrvatska se ponovno suočava s ozbiljnom nestašicom peleta. Police trgovačkih lanaca u mnogim gradovima zjape prazne, a ondje gdje se pelet ipak pojavi – cijena šokira. Vreća drvnih peleta koja je donedavno stajala 4,80 eura sada u pojedinim trgovinama doseže i nevjerojatnih 7,95 eura. Građani tako plaćaju 3,15 eura više po svakoj vreći peleta, a to znači da za jednu paletu danas morate iskeširati gotovo 220 eura više nego prije mjesec dana, objavila potrošačka platforma, Halo, inspektore na svojoj facebook stranici.
Zelena tranzicija ?
Dok hladnoća steže, građani koji su povjerovali u „zelenu tranziciju“ i uz pomoć državnih poticaja ugradili peći na pelet, ponovno su dovedeni pred zid.
Procjenjuje se da u Hrvatskoj između 100.000 i 120.000 kućanstava koristi pelet kao primarni ili sekundarni energent za grijanje. Broj korisnika naglo je porastao nakon 2015. godine, potaknut izdašnim subvencijama Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, koje su pokrivale 40 do 80 posto troškova ugradnje peći na pelet koje su označene kao ekološki prihvatljive.
Nestašica peleta trenutačno je prisutna u čitavoj regiji – Sloveniji, Srbiji i Bosni i Hercegovini. Trgovci upiru prstom u proizvođače, tvrdeći da su pelet izvezli umjesto da ga plasiraju na domaće tržište, gdje bi trebao biti dostupan hrvatskim potrošačima, osobito u jeku sezone grijanja.
No hrvatski slučaj ima dodatnu dimenziju: zemlja koja ima sirovinu i proizvodne kapacitete ostala je bez vlastitog proizvoda.
Procjenjuje se da domaće tržište godišnje konzumira između 200.000 i 250.000 tona peleta, dok hrvatska proizvodnja doseže gotovo 500.000 tona. Unatoč tome, oko 80 posto proizvodnje izvozi se, ponajviše zbog viših cijena koje se postižu u inozemstvu.
Građani ostali praznih ruku
Najveći kupac hrvatskog peleta je Italija, u koju odlazi više od 70 posto ukupnog izvoza. Upravo ta snažna potražnja iz inozemstva redovito uzrokuje povremene nestašice i rast cijena na domaćem tržištu, osobito tijekom zimskih mjeseci.
Dok trgovci odgovornost prebacuju na proizvođače, Hrvatske šume d.o.o., koje prodaju drvnu sirovinu za proizvodnju peleta i briketa, odbacuju tvrdnje da su uzrok poremećaja na tržištu peleta.
Prema njihovu službenom stavu, cijene drvnih sortimenata redovito se usklađuju s tržišnim kretanjima, bez selektivnih povećanja za sirovinu namijenjenu proizvodnji peleta. Korekcije, tvrde, odnose se na cijeli drvno-prerađivački sektor.
Iz Hrvatskih šuma poručuju i kako maloprodajne cijene peleta nisu u njihovoj nadležnosti, već su rezultat šireg niza čimbenika od proizvodnje i logistike do distribucije i trgovačkih marži. Ističu da, u suradnji s Vladom RH, omogućuju građanima kupnju ogrjevnog drva po povlaštenim uvjetima, kako bi se povećala dostupnost energenata u zimskim mjesecima.
Nestašica i u BiH
Situacija u susjednim zemljama dodatno pogoršava stanje. U BiH su zalihe rasprodane još u studenom, cijena tone peleta dosegla je rekordne razine, a dio tvornica privremeno je zatvoren. Srbija bilježi poskupljenja i do 100 posto, uz nestašice i sumnje na špekulacije. Slovenija, iako organiziranija, također bilježi rast cijena i probleme s isporukom.
Hrvatska ima šume, ima proizvodnju i ima potrošače.
Ono što nema jest jasnu strategiju zaštite domaćeg tržišta u trenucima kada je energent najpotrebniji. Dok se odgovornost prebacuje s jednih na druge, vreća peleta od gotovo osam eura postaje simbol energetske politike koja je građane usred zime ostavila same.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....