StoryEditorOCM
Hrvatskaudar na zemlju

Panika! Samo deset dana do kraja - mnogi još ne znaju što ih čeka. Pročitajte ovo i spasite svoju didovinu na vrijeme

Piše Stanislav Soldo
19. prosinca 2025. - 08:46

Kraj ove i početak iduće godine mogao bi donijeti ozbiljne probleme dalmatinskim poljoprivrednicima, vinogradarima i vlasnicima maslinika koji nemaju riješeno pitanje vlasništva nad zemljištem koje obrađuju. Ako do kraja godine ne dostave odgovarajući dokaz o vlasništvu, država će ih izbrisati iz ARKOD-a, što će imati dalekosežne posljedice.

Takvi poljoprivrednici riskiraju da postanu „ilegalci“ na vlastitim parcelama. Osim što neće moći primati državne poticaje, neće smjeti ni prodavati svoje proizvode. Radi se o velikom problemu za dalmatinsku poljoprivredu koja već sada grca u izazovima, znatno više nego regije poput Slavonije i Istre.

Glavni izazovi su nesređeno zemljišno-knjižno stanje, usitnjenost parcela te deseci suvlasnika – neki preminuli, neki rasuti po svijetu. Dodatno, zemljišne knjige iz austrougarskog razdoblja dodatno otežavaju dokazivanje vlasništva. Sve to baca ozbiljnu sjenu na mogućnost dalmatinskih poljoprivrednika da spase svoje parcele i proizvodnju.

image
Vojko Basic/Cropix

Ipak, nisu svi bez izlaza. Neki poljoprivrednici uspjeli su pronaći rješenje kako spasiti svoje maslinike i vinograde. Među njima je i Jakša Najev, maslinar koji je podijelio svoje iskustvo s državnom birokracijom i dao konkretne savjete kolegama.

Poljoprivrednici koji u ARKOD sustav imaju upisano privatno poljoprivredno zemljište bez dokaza o vlasništvu ili posjedu imaju obvezu do 31.12.2025. godine dostaviti u najbliži ured Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju Izjavu o posjedovanju privatnog poljoprivrednog zemljišta zajedno sa sljedećim prilozima:  posjedovni list, vlasnički list (ZK uložak), rješenja o nasljeđivanju te dokaze (ako ih imaju) o tome što su poduzeli da bi riješili imovinsko-pravne odnose za vlasnicima zemljišta koji su kao takvi navedeni u ZK ulošku (Vlasnički list), pojašnjava Jakša Najev.

image

Jakša Najev

 

Bozidar Vukicevic/Cropix

Navedena Izjava se može pronaći na web stranici Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR). Napominjem da je posjedovne, odnosno vlasničke listove, najlakše „skinuti“ preko sustava e-Građani, tko ima takvu mogućnost, a tko nema – treba će otići u zemljišnik, odnosno katastar.

Prije odlaska u APPRRR, potrebno je samo navedenu Izjavu ovjeriti kod javnog bilježnika, dok ostale priloge nije potrebno ovjeravati.

Kako je navedeno, uz Izjavu je potrebno dostaviti kopiju ZK uloška i izvadak iz katastra za katastarsku česticu, ili sve katastarske čestice, koji čine ARKOD parcelu za koju ste zaprimili obavijest da je potrebno donijeti dokumentaciju. Obavijest se nalazi u AGRONET-u pa bi bilo dobro da svi maslinari provjere Obavijesti u AGRONET-u kako ne bi njihove parcele bile izbrisane iz sustava, a time i ostali bez poticaja.

image
Vojko Basic/Cropix

Izvadak iz ZK uloška i katastra može se preuzeti na portalu Uređena zemlja https://oss.uredjenazemlja.hr/ kao neslužbene kopije čime je olakšano prikupljanej dokumentacije. Nažalost, kako je većina maslinara starije životne dobi i relativno slabo se koristi novim tehnologijama, bilo bi dobro da im pomognu mlađi članovi obitelji.

Najsporniji dio je dostava prihvatljivih dokaza da je maslinar pokušao stupiti u kontakt sa „vlasnicima“ zemljišta. Prihvatljivi dokazi mogu biti: dopisi, mailovi, komunikacija putem odvjetnika, tužbe, povratnice, i sl. Takve dokaze je potrebno dostaviti do 31.12.2027. godine.

Relativno lako je dokazati da ste pokušali stupiti u kontakt sa privatnim vlasnicima zemlje, međutim to je malo teže kada se radi o državi. U nekim slučajevima, na primjer ako ste poslali zahtjev za mirno rješenje spora, onda država, najčešće -ignorira. Niti daje dokaz da ste joj se obratili niti odgovara na zahtjev da se mirno riješi spor!

Međutim, vratimo se na srž problema. Dakle, u velikom dijelu Republike Hrvatske, naročito u Dalmaciji, postoje neriješeni imovinsko pravni odnosi nad zemljištem. To u praksi znači znači da onaj koji stvarno koristi, obrađuje, ili ne obrađuje niti koristi, ali po nasljednoj liniji polaže pravo na neku parcelu, nije kao vlasnik unesen u zemljišne knjige.

Uzroci takvom stanju su različiti, ali najčešće je uzrok – sama država! Kako? Tako što je u prošlosti još od vremena Austro-Ugarske monarhije pa i u vrijeme bivše Jugoslavije u više navrata narodu djeljeno državno zemljište, tzv. „muša“. Sve što je u tom trenutku država dala da se podijeli, ljudi su odmah ogradili i napravili parcele, uglavnom obradili i nastavili koristiti oni i njihovi nasljednici do danas. Svatko od nas točno zna čije je što, barem onaj dio koji obrađujemo ili koristimo na drugi način. Da je država odmah parcelama koje su stvorene prilikom podijele državnog zemljišta dodijelila brojeve katastarskih čestica, danas bi posao bio puno lakši u smislu dokazivanja čije je što, od kada tko obrađuje pojedinu parcelu, a time i lakše bi bilo utužiti državu ili fizičku osobu. Država je u novije vrijeme izbrisala posjednike i upisala se kao vlasnik i kao posjednik na veliki broj čestica koje su nekada bile „muša“. Što joj to treba ?

image
Vojko Basic/Cropix

Hoće li možda ministar poljoprivrede sada doći obrađivati maslinike, vinograde, polja itd.? Na kraju, pitanje svih pitanja: zbog čega kod nas država ne priznaje dosjelost? Brojni maslinici su stariji i od ove i od bivše države i čemu onda ljudima ne olakšati da relativno lako riješe imovinsko-pravne odnose i nastave obrađivati ne samo postojeće, nego zasade kulturama i nove površine kao stvarni vlasnici? 

Često političari u medijima spominju „ruralni razvoj“, „ostanak na selu“, „mlade poljoprivrednike“; „samodostatnost“…Međutim, umjesto da stvori mehanizme koji će poticati ostanak ljudi na selu, razvoj ruralnih prostora i povećanje poljoprivredne proizvodnje, država dobrim dijelom sama stvara mehanizme koji upravo sve to koče!

Pitanje koje mnogi poljoprivrednici postavljaju jest: zašto država ne priznaje dosjelost i ne omogućava da ljudi koji desetljećima obrađuju zemlju relativno lako riješe imovinsko-pravne odnose? Umjesto da potiče ruralni razvoj, ostanak na selu i povećanje poljoprivredne proizvodnje, birokracija često stvara prepreke koje upravo sve to koče.

Za poljoprivrednike u Dalmaciji rokovi se bliže, a pravovremeno djelovanje može spasiti njihove maslinike, vinograde i proizvodnju. Jakša Najev ističe da je moguće pronaći rješenje – ali potrebno je brzo i precizno djelovati.

 

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
19. prosinac 2025 09:15