Poljoprivredna proizvodnja izložena je velikom broju rizika koji mogu značajno utjecati na prinose i prihode gospodarstava. U posljednjim godinama sve su češće ekstremne vremenske pojave poput tuče, suše, poplava, oluja i dugotrajnih razdoblja visokih ili niskih temperatura. Takve nepogode često uzrokuju velike štete na usjevima, trajnim nasadima i stočarskoj proizvodnji.
Osim klimatskih rizika, poljoprivrednici su izloženi i bolestima životinja koje se mogu brzo širiti i dovesti do ozbiljnih gubitaka u stočarskoj proizvodnji. Zbog toga osiguranje postaje sve važniji alat za upravljanje rizicima u poljoprivredi.
Tako je donesen novi pravilnik koji uređuje provedbu podintervencije kojom se sufinancira osiguranje poljoprivredne proizvodnje u okviru Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske 2023. - 2027. Cilj mjere je potaknuti poljoprivrednike da osiguraju svoju proizvodnju te time smanje rizike od gubitaka uzrokovanih nepovoljnim vremenskim prilikama i bolestima životinja.
Pravo na potporu imaju aktivni poljoprivrednici koji su upisani u Upisnik poljoprivrednika ili Upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava te imaju gospodarsku aktivnost iznad propisanog praga. Korisnici moraju biti upisani u odgovarajuće registre prije sklapanja police osiguranja. Proizvođačke organizacije nisu prihvatljivi korisnici ove mjere.
Potpora se odnosi na premije osiguranja za biljnu i stočarsku proizvodnju. Biljna proizvodnja uključuje različite ratarske, voćarske i povrtlarske kulture, dok stočarska obuhvaća govedarstvo, svinjogojstvo, peradarstvo, ovčarstvo, kozarstvo i druge oblike uzgoja. Osiguranje mora pokrivati gubitke veće od 20 posto prosječne godišnje proizvodnje te rizike poput tuče, suše, mraza, oluja i drugih nepovoljnih klimatskih uvjeta, kao i određene bolesti životinja.
Visina potpore iznosi 70 posto prihvatljive premije osiguranja, dok je najviši godišnji iznos potpore po jednom korisniku ograničen na 75.000 eura. Najniži iznos potpore koji se može ostvariti je 100 eura. Korisnik je obvezan platiti najmanje 30 posto premije osiguranja prije podnošenja zahtjeva za isplatu.
Police osiguranja moraju biti sklopljene u skladu s pravilima struke, temeljene na stvarnim podacima o proizvodnji i evidentiranim površinama ili životinjama u službenim registrima. Također moraju jasno prikazivati vrijednost proizvodnje i ne smiju sadržavati neopravdane popuste koji bi utjecali na točnost izračuna potpore.
Sustav provedbe uključuje administrativne i terenske kontrole te provjeru podataka kroz službene registre. U slučaju nepravilnosti, lažnih podataka ili pokušaja zlouporabe, korisnici mogu izgubiti pravo na potporu, biti obvezni vratiti sredstva te biti privremeno isključeni iz budućih programa potpora.
Zahtjevi za potporu podnose se elektronički preko sustava AGRONET, a nakon obrade Agencija za plaćanja donosi odluku o isplati ili odbijanju. Žalbe se podnose Ministarstvu poljoprivrede, a krajnja pravna zaštita ostvaruje se pred upravnim sudom.
Ovim pravilnikom uspostavlja se sustav kojim se državna i EU sredstva koriste za sufinanciranje osiguranja u poljoprivredi, uz jasno definirane uvjete, ograničenja i kontrole kako bi se osigurala transparentna i pravilna dodjela sredstava.
Osiguranje poljoprivredne proizvodnje omogućuje proizvođačima da barem djelomično nadoknade gubitke u slučaju šteta, čime se smanjuje financijska nesigurnost i osigurava stabilniji nastavak proizvodnje. Ovakvi sustavi posebno su važni u uvjetima klimatskih promjena koje povećavaju učestalost i intenzitet vremenskih nepogoda.
Upravo iz tog razloga države članice Europske unije, uključujući Hrvatsku, provode mjere kojima se potiče ugovaranje osiguranja kroz sufinanciranje dijela premije. Time se nastoji povećati broj osiguranih gospodarstava i ojačati otpornost poljoprivrednog sektora na sve češće i nepredvidive rizike.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....