Kao da su se sve nevolje ovoga svijeta odlučile sručiti baš na dalmatinske stočare. Ove vruće i sušne ljetne mjesece, kad bi se inače nadali miru i plodovima svog mukotrpnog rada, zadesile su ih nevolje kakve ne pamte ni najstariji pastiri. Nema bolesti koja ih ovoga ljeta nije pogodila. Bedrenica, opasna i smrtonosna bakterijska infekcija ubija goveda, ovce, konje i magarce. Kao crni oblak nadvila se nad sela drniškog, vrličkog i kninskog kraja, šireći paniku i očaj.
Riječ je o antraksu, poznatom i pod svojim zlokobnim imenom iz svijeta biološkog ratovanja. Bio je to virus od kojega je strepio čitavi svijet kada se slao u pismima u obliku bijelog praha kao terorističko oružje. A sada je, ni manje ni više, zakucao na vrata naših stočara, usred ljeta, usred sveopće suše kada su goveda tražila vodu i iz zemlje čupala osušenu travu gdje je kažu stručnjaci antraks mogao čučati godinama prije negoli se aktivira. Rezultati su pogubni. Veterinarski institut svakodnevno nas izvještava o broju uginule stoke u Dalmatinskoj zagori.
Do sada je od bedrenice uginulo (59 goveda, 2 koze, 6 ovaca, 1 lane i 1 magarac). Po općinama i gradovima to izgleda ovako: Vrlika na 10 (18 goveda, 1 koza, 1 ovca, 1 lane), Civljane (2 goveda, 2 ovce, 1 koza), Biskupija (3 goveda, 2 ovce), Drniš (5 goveda), Ružić (15 goveda, 1 ovca, 1 magarac), Kijevo (2 goveda), Knin (14 goveda).
Plavi jezik
No, kako to obično biva nesreća nikada ne dolazi sama.
Iz Ministarstva poljoprivrede stigla je nova uznemirujuća vijest: na području Hrvaca zabilježen je prvi slučaj bolesti plavog jezika – prvi takav u Hrvatskoj. Do sada poznat kao problem slovenskih, makedonskih, talijanskih, portugalskih, španjolskih i švicarskih stočara, ova pošast sada je, u punoj snazi, stigla i u Dalmatinsku zagoru.
Riječ je o virusnoj bolesti koja pogađa domaće i divlje preživače – ponajviše ovce, koze i goveda. Za razliku od bolesti koje se prenose direktnim kontaktom ili putem mlijeka i mesa, BPJ je takozvana vektorska bolest. Prijenosnik nije životinja, već insekt točnije, razne vrste komaraca roda Culicoides. Oni zarazu prenose ubodom, a iako sami mogu preletjeti tek dva kilometra dnevno, njihova sićušna tijela lako prenosi vjetar – čak i do 700 kilometara u jednom danu. Zbog toga su vrući vjetrovi s juga ili jugoistoka idealni za njihovo širenje, čineći i najudaljenije krajeve ranjivima.
Za ljude i druge vrste životinja, BPJ ne predstavlja opasnost. No za stočare i njihova stada – riječ je o prijetnji koja nosi ozbiljne gospodarske i zdravstvene posljedice. Od 2014. godine do danas u Hrvatskoj je potvrđena cirkulacija serotipa 4, a zabilježeno je i izdvojeno izbijanje serotipa 1 na otoku Lastovu. Ukupno postoji preko 28 serotipova bolesti plavog jezika, od kojih svaki nosi različit stupanj virulentnosti, odnosno sposobnosti izazivanja bolesti kod različitih vrsta preživača. Serotip 8 – koji se sada pojavio – do danas nije bio utvrđen na teritoriju Republike Hrvatske.
Stočari u panici
Kada se kod životinje potvrdi BPJ, ona se više ne smije premještati. Preporučuje se njeno odvojeno držanje, stroga provedba biosigurnosnih i higijenskih mjera, te dezinsekcija objekta – odnosno tretman protiv komaraca. Posebno je važno da stočari redovito obavještavaju veterinare o svakoj promjeni zdravstvenog stanja svojih životinja.
Za serotip 4 već je ranije bilo dozvoljeno dobrovoljno preventivno cijepljenje, a ista će mogućnost sada biti otvorena i za serotip 8. No, važno je naglasiti: cijepljenje nije obavezno. Odluka je na vlasnicima stoke, koji bi u suradnji sa svojim veterinarima trebali procijeniti rizike i koristi.
Afrička svinjska kuga pustoš u Slavoniji
Dok Dalmacija broji mrtvu stoku, Slavonija broji prazne obore. Afrička svinjska kuga (ASK) već mjesecima pohodi hrvatski istok, a broj nestalih farmi sve je veći. Ova vrlo zarazna i smrtonosna bolest pogađa isključivo svinje divlje i domaće i ne prenosi se na ljude, ali gospodarske štete su nesagledive. U borbi protiv ASK-a ne postoji cjepivo ni lijek, a jedina obrana je ubijanje svih svinja unutar zaraženog područja, čak i zdravih.
Obiteljska gospodarstva, koja su desetljećima njegovala tradiciju svinjogojstva, preko noći ostaju bez svega. Strah, nevjerica i gubitak nade uvukli su se među slavonske poljoprivrednike, dok inspektori i veterinarske službe danonoćno rade na suzbijanju zaraze.
Iz dana u dan raste broj oboljelih i eutanaziranih životinja. Gospodarska šteta se još ne može ni približno procijeniti, ali je jasno da će posljedice biti dugotrajne. Ugrožena je opskrba domaćeg tržišta, a pojedini stočari, pogotovo oni manji, možda se nikada neće oporaviti.
Apel sa sela
Ništa ne pamtim ovako teško. Uginulo mi je nekoliko krava i ovaca, a još ni ne znamo od čega točno. Jedva da i spavamo, priča nam jedan stočar iz okolice Vrlike. Slično javljaju i iz Kninskog zaleđa gdje uz gubitke raste i zabrinutost: tko će pomoći, kako će se spriječiti širenje bolesti, i hoće li itko na vrijeme reagirati?
Slaba im utjeha dolazi iz Ministarstva poljoprivrede gdje im obećavaju isplatiti štetu za uginulu stoku. Obećali su dati od 1500 do 1700 eura, a to se odnosi i na stočare iz Lonjskog polja u kojem je zaraza izbila 2022. godine. Malo je to novca za jednu uginulu kravu, koja ako je još i bređa košta puno više. Stočari bi bili sretniji kada bi im država davala zdrave junice pa da obnove stočni fond i nastave proizvodnju.
U vremenu kada se selo ionako bori s iseljavanjem, nedostatkom radne snage i sve skupljom proizvodnjom, ovakve krize dodatno pogoršavaju stanje u ionako osiromašenom stočarskom sektoru. Ako se na njih ne odgovori brzo i odlučno posljedice bi mogle biti katastrofalne, ne samo za obitelji koje žive od stočarstva, nego i za prehrambeni suverenitet cijele zemlje.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....