Hrvatska se i uoči ljetne turističke sezone 2026. godine suočava s izraženim nedostatkom radne snage, posebno u priobalnim dijelovima zemlje, gdje je turizam ključna privredna grana. Prema procjenama sektora turizma i podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, za potrebe turističke sezone potrebno je između 60.000 i 70.000 sezonskih radnika, dok domaće tržište rada ne uspijeva zadovoljiti te potrebe.
Najveći nedostatak radnika bilježi se u ugostiteljstvu i hotelijerstvu, gdje poslodavci već godinama traže konobare, kuhare, pomoćno osoblje, sobarice i recepcionare. Osim toga, povećana potražnja prisutna je i u trgovini, transportu i drugim djelatnostima povezanim s turizmom, koje tijekom ljetnih mjeseci bilježe značajan rast obujma posla.
Zbog manjka domaće radne snage Hrvatska se sve više oslanja na strane radnike. Prema službenim podacima Ministarstva unutarnjih poslova RH (MUP), u 2025. godini ukupno su izdane 170.723 dozvole za boravak i rad stranim državljanima. Među najzastupljenijim radnicima su državljani Bosne i Hercegovine, Srbije, ali i sve veći broj radnika iz azijskih zemalja, poput Nepala, Indije i Filipina.
Kada je riječ o zaradama, sezonski poslovi na Jadranu i dalje su financijski privlačni u regionalnom kontekstu. Plaće konobara kreću se između 1000 i 1800 eura, dok kuhari mogu zaraditi i više od 2500 eura mjesečno, u zavisnosti od iskustva i objekta u kojem rade. Pomoćni radnici najčešće zarađuju između 900 i 1300 eura. U mnogim slučajevima poslodavci osiguravaju smještaj i obroke, što dodatno povećava ukupnu vrijednost ponude.
Iskustva radnika
GPMaljevac donosi različita iskustva onih koji su sezonu već osjetili na svojoj koži. Dok je za neke to prilika za dobru zabavu i laku zaradu, drugi upozoravaju na surovu realnost rada kod loših poslodavaca.
"Radnik na plaži ili bazenu bio je moj prvi sezonski posao. Na kraju sam se zadržala na tom poslu tri sezone zaredom jer mi je bilo fora, a nije bilo nešto naporno", navodi jedna radnica, dok njezin kolega dodaje: "Radio sam dvije sezone u kampu kao predstavnik. Super iskustvo."
S druge strane, na forumima i društvenim mrežama čuju se i mnogo oštriji tonovi, prvenstveno usmjereni na loše uvjete rada i odnos prema domaćim radnicima:
"Izbjegavaj Hrvatsku za posao! Ako mi, državljani RH, bježimo iz naše zemlje zbog poslodavaca, onda ti je valjda jasno da ni tebi neće biti bolje."
Iskusniji sezonci ističu da je ključ u sreći, ali i u oprezu prilikom odabira mjesta rada, upozoravajući na nove trendove u smještaju radne snage:
"Nažalost, ima u Hrvatskoj lopova koji pecaju i rado bi preveslali radnika. Ima i OK poslodavaca. A nije da je konobar iz Srbije rijetkost, pogotovo na moru. Neki budu zadovoljni. Ali ako naletiš na lopova, onda tražiš drugog. Moguće da su se razmahali radi Nepalaca u zadnje vrijeme, pa bi spremili ljude kao sardine. Nećeš dobiti stan s pogledom na more, ali nešto razumno treba tražiti. Pa ako je malo dalje i treba te voziti do posla, onda se voziš, ali bar da imaš čisto, mirno, dovoljno prostora i, naravno, klimu."
Svi se slažu u jednom, a to je ogroman napor koji sezona zahtijeva:
"Sve zavisi što te zapadne. Većinom možeš zaboraviti na slobodne dane, radi se od 8 do 12 sati. Dosta je love, ali ćeš se i naraditi. Ako ti u kratkom vremenskom roku treba lova, onda je sezona OK izbor ako nemaš šta bolje. Dobra ekipa, zezancija i sezona se izgura. Šefova ima svakakvih, tako da se pripremi na svašta, a i smještaj većinom nije neki."
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....