Dok se domaća poljoprivreda u 2025. godini suočava s nizom padova i sve izraženijim izazovima, ukupna slika sektora djeluje sve zabrinjavajuće. Brojne tradicionalno stabilne kulture bilježe osjetan pad, što dodatno pojačava dojam nesigurnosti i dugoročnih problema u proizvodnji hrane.
U takvom okruženju, gotovo nevjerojatno zvuči podatak da je proizvodnja rajčice snažno porasla. S povećanjem od čak 28 451 tonu u odnosu na 2024., rajčica se izdvaja kao rijedak i neočekivan izuzetak – gotovo anomalija u godini obilježenoj gubicima.
Ipak, uz rajčicu, i neko drugo voće i povrće bilježi nešto skromniji porast. Proizvodnja kupusa (bijelog i crvenog) povećana je za 9 708 tona, paprike za 2 717 tona, cikle za 1 646 tona te salate za 825 tona. Blagi rast bilježe i cvjetača i brokula (+415 tona) te poriluk (+174 tone). U voćarskom segmentu ističu se mandarine s rastom od 15 976 tona, dok su jagode porasle za 211 tona. Proizvodnja grožđa također je povećana, i to za značajnih 23 237 tona, objavio je Državni zavod za statistiku.
No, unatoč tim pomacima, negativni trendovi i dalje prevladavaju. Proizvodnja jabuka pala je za 8 745 tona, dok su šljive (-4 825 t), višnje (-3 837 t) i breskve i nektarine (-975 t) dodatno produbile pad u voćarskom sektoru. Smanjenja su zabilježena i kod krušaka, lješnjaka, trešanja, marelica, smokava i oraha.
Ni povrćarstvo nije pošteđeno: grašak je u padu za 4 065 tona, mrkva za 1 831 tonu, dok su lubenice i dinje smanjene za više od 1 500 tona svaka. Padovi su prisutni i kod luka i češnjaka, graha te krastavaca i kornišona.
Sve u svemu, iako poneki rastovi – uključujući i grožđe – pružaju tračak nade, oni djeluju nedostatno u odnosu na širinu i dubinu zabilježenih padova. Utakvom kontekstu, snažan uzlet rajčice ostaje gotovo nevjerojatan izuzetak u godini koju obilježava opći pad.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....