Splićanin Jakov Radić, mladi pustolov i zaljubljenik u prirodu, snimio je perisku negdje na području južnog Jadrana.
- Plemenita periska (Pinna nobilis) je najveći mediteranski školjkaš, endem Sredozemnog mora. Uglavnom nastanjuje sedimentna dna s livadama morskih cvjetnica, a zabilježena je na dubinama od 0,5 m do 60 m. U Jadranskom moru se najčešće može pronaći između 2 i 30 m dubine. Može narasti do 120 cm te se pojavljuje u cijelom Jadranu. Ima važnu ulogu u ekosustavu kao filtrator mora, a na njenim ljušturama obitavaju brojne vrste - navodi Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije, uz napomenu kako je Plemenita periska (Pinna nobilis) strogo zaštićena vrsta u Hrvatskoj. Sve to uključuje zaštitu vrste i njenih staništa, te je zabranjeno namjerno hvatanje ili ubijanje, uznemiravanje, uništavanje, oštećivanje ili uklanjanje njihovih razvojnih oblika, oštećivanje ili uništavanje područja njihova razmnožavanja ili odmaranja, držanje, prijevoz, prodaja, razmjena te nuđenje na prodaju ili razmjenu živih ili mrtvih jedinki.
POGLEDAJTE VIDEO:
U članku smo najprije naveli da je Jakov naišao na Plemenitu perisku, pa su reagirali brojni stručnjaci, naveli su da to jest periska, ali ne ona koja je na pragu izumiranja. Detaljnije u crvenom okviru.
Evo kako izgleda periska koja je na granici izumiranja:
Inače, plemenita periska nalazi se i na popisu vrsta Dodatka IV Direktive 92/43/EEZ o zaštiti prirodnih staništa i divljih biljnih i životinjskih vrsta (Direktive o staništima), stoga je njena stroga zaštita i očuvanje populacija u povoljnom stanju obveza svih država članica Europske unije (EU). Također, vrsta je navedena u Dodatku II Protokola o posebno zaštićenim područjima i biološkoj raznolikosti u Sredozemlju – Konvencije o zaštiti Sredozemnog mora od onečišćavanja (Barcelonska konvencija).
A ovo je zaštićena vrsta periske naziva zrakasta periska (Pinna rudis), ali koja nije na granici izumiranja:
Tijekom jeseni 2016. godine na obali Španjolske zabilježene su pojave masovnog pomora plemenitih periski. Prva potvrda o pojavi zaraze u hrvatskom dijelu Jadranskog mora zaprimljena je u svibnju 2019. godine. Od tada, zaraza se vrlo brzo proširila i zahvatila cijeli hrvatski dio Jadrana u kojem bilježimo masovna ugibanja plemenite periske uzrokovana bolešću.
Točna patogeneza uginuća plemenite periske nije utvrđena. Mogući uzročnik masovnog pomora periski je Haplosporidium pinnae, parazit iz skupine truskovaca (Sporozoa) koji parazitira u tkivu periske, no nije potvrđeno radi li se jedinom uzroku smrtnosti. Životni ciklus parazita slabo je poznat, no smatra se kako je prijenos s periske na perisku moguć te da mu pogoduju više temperature mora (ljetni mjeseci). U 2020. godini pojava masovnog pomora periske zahvatila je sve zemlje Mediterana sa smrtnošću populacija i do 100 %. Za sada nije utvrđena niti jedna učinkovita metoda kojom bi se mogao spriječiti pomor i širenje zaraze.
Očuvanost i budućnost ovog mediteranskog endemskog školjkaša, kako u Jadranu, tako i u cijelom Mediteranu je nesigurna. Međunarodna unija za očuvanje prirode (IUCN) je u listopadu 2019. godine plemenitu perisku svrstala u kategoriju „kritično ugroženih vrsta“ (CR).
S obzirom na sve manji broj živih jedinki u moru, ključno je za opstanak vrste pronaći potencijalno otporne jedinke koje bi se dalje mogle razmnožiti i stvoriti prirodni „imunitet“. Te potencijalno otporne jedinke bolje je ostaviti u svom prirodnom staništu, ali ih prikladno zaštititi od mogućeg antropogenog djelovanja.
Putem akcije „Jeste li ih vidjeli?“ koja je 2019. godine proširena i na plemenitu perisku, s ciljem uključivanja javnosti u određivanje rasprostranjenosti vrsta te podizanja svijesti o važnosti njihovog očuvanja, Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije poziva javnost da dojavi lokacije na kojima su opažene žive jedinke plemenite periske, kako bi se identificirale i očuvale žive jedinke plemenite periske u prirodi te pratilo stanje populacije plemenite periske. Akcija se provodi tijekom cijele godine, no njezina važnost najviše dolazi do izražaja u ljetnim mjesecima kada je povećana mogućnost uočavanja morskih organizama u njihovom prirodnom staništu.
Zaprimljene dojave mogu se pregledati na Bioportalu gdje su dostupni i podaci o lokacijama plemenite periske dosad prikupljeni u suradnji sa znanstveno-stručnom zajednicom te zainteresiranom javnošću.
Pri identifikaciji živih jedinki plemenite periske u prirodi potrebno je provjeriti reagira li jedinka zatvaranjem ljušture na vanjski podražaj, odnosno na kretanje morske vode u njenoj neposrednoj blizini. Uspravna ljuštura plemenite periske u sedimentu ne podrazumijeva nužno i živu jedinku. Naime, i do trećina ljušture plemenite periske zakopana je u podlogu (sediment) pa je čest slučaj da prazne ljušture ostanu uspravne u sedimentu duže vremena nakon uginuća jedinke, dajući dojam žive jedinke, sve dok djelovanjem morskih struja i valova ili vremena ne polegnu na dno.
Ako se opazi plemenita periska za koju se sumnja da je živa, treba iznad nje nježno proći kroz morsku vodu rukom, a živa plemenita periska će se zatvoriti. Pri tome treba paziti da se jedinka ne dira i da se uznemirava što je manje moguće.
Sve informacije o živim jedinkama plemenite periske, lokacijama na kojima ste ih opazili, te fotografije mogu se dojaviti putem ove poveznice na mrežnim stranicama Zavoda za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije ili mail adrese [email protected] .
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....